Autor: 12/8/2010 14:26
Nitko od sudionika tematske sjednice skupštinskog Odbora o stanju u vrtićima nije znao odgovoriti na pitanje tko je autor novog načina naplate vrtića. Naime, zastupnik Goran Kutlić (SDP) pitao je predstavnike Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i šport kao i predstavnike strukovnih organizacija jesu li sastavili predložene mjera prema kojima bi se cijena vrtića određivala prema dohodovnom cenzusu.
Svi su mu odgovorili da oni nisu odlučivali o tome te da oni ne znaju po kojim su kriterijima sastavljane dohodovne kategorije. Sugerirali su mu da to pitanje na sjednici Gradske skupštine postavi predlagaču, a to je gradonačelnik. Danira Bilić Nakić, (HDZ) predsjednica Odbora za obrazovanje i šport, ustvrdila je da ne stoji konstatacija Gradske uprave kako će se novim načinom naplate u proračunu uštedjeti 100. milijuna kuna.
– Ne postoje nikakvi konkretni pokazatelji na temelju koji je dobivena ova brojka. Lako je moguće da na kraju ušteda bude puno manja – kazala je Danira Bilić-Nakić dodavši kako je moguće da na kraju šteta bude puno veća od uštede koja se postiže ovim mjerama.
Na sjednici je istaknuto kako se sva djeca ne mogu smjestiti u vrtiće jer nedostaje prostora. Konstatirano je se to neće riješiti u narednom razdoblju jer je u proračunu za 2011. predviđena gradnja samo vrtića u naselju Vrbani III, a postoji potreba za gradnjom još vrtića.
Siniša Markulin (HSS) je kazao kako ne postoji lista prioriteta za izgradnju vrtića te da je centar grada još dobro pokriven dok na rubnim dijelovima postoji kronični nedostatak vrtića. Kao primjer je naveo gradsku četvrt Brezovicu u kojoj nikako da se izgradi vrtić.
Studijski centar za socijalni rad Pravnog fakulteta izradio je studiju koja je usporedila stanje u gradskim vrtićima od 1993. do 2009. ustvrdivši da je stanje bolje nego prije. Oni su iznijeli neke statističke podatke koji su trebali prikazati stanje u zagrebačkim vrtićima. Prema toj studiji situacija u Zagrebu je bitno bolja nego u ostatku Hrvatske. Tako je prošle godine u Zagrebu na jednog odgajatelja išlo 13,5 djece, a vrtić je bio dostupan za preko 90 posto djece od tri do četiri godine.
Sociolozi s Pravnog fakulteta su utvrdili kako prema sadašnjem načinu plaćanja roditelji s malim prihodima veći dio kućnog budžeta izdvajaju za vrtić dok bi primjenom dohodovnog cenzusa taj teret ravnomjernije bio raspoređen. Zaključili su kako danas obitelji čiji roditelji zajedno u mjesec dana zarade 4500 kuna za vrtić izdvajaju 8,9 posto kućnog budžeta dok oni čiji je zajednički prihod 28 000 izdvajaju tek 1,5 posto kućnog budžeta.
Ukoliko bi se usvojio predloženi model dohodovnog cenzusa, obitelji čiji je kućni budžet 4500 kuna ne bi za vrtić izdvajali ništa dok bi oni čiji je budžet 28 000 kuna izdvajali 7,1 posto. Ustvrdili su da bi se uvođenjem dohodovnog cenzusa veći dio troškova prebacio na bogatiji sloj građana. Dodali su da bi ovim načinom naplate najgore prošli oni kojima je to prvo dijete.
No u projekciji Pravnog fakulteta moglo se vidjeti kako bi zapravo veliki dio tereta pao i na srednji sloj. Naime, obitelji čiji je kućni budžet 10 500 kuna, što je otprilike dvije prosječne plaće u Zagrebu, sada izdvaja 3,8 posto za vrtić dok bi uvođenjem cenzusa to poraslo na 7,6 posto primanja roditelja.
Otprilike sve obitelji u kojima prihodi roditelja zajedno prelaze 6750 kuna bi za vrtić izdvajali više od 7 posto primanja. Upravo ova činjenica najviše je zasmetala gradske zastupnike koji su kazali kako se teret krize najviše prenosi na srednji sloj i mlade roditelje te se ne uzima u obzir njihova materijalna situacija. Istaknuli su da oni ionako najviše izdvajaju za gradski prirez iz kojeg se najvećim dijelom financira gradski proračun.
S ovom konstatacijom su se složili i predstavnici roditeljskih udruga koji su iznijeli podatak kako za većinu roditelja vrtići poskupljuju 108 posto. Zamjeraju Gradskoj upravi jer ih nisu konzultirali prilikom sastavljanja prijedloga novog načina naplate vrtića.
Predstavnici udruga upozorili su na nedostatke naplate prema dohodovnom cenzusu koji ne daje uvid u stvarno imovinsko stanje roditelja. Postavili su pitanje na koji će način vrtići provjeravati točnost podataka koje im dostave roditelji o svojim primanjima, budući da nemaju nikakvih zakonskih ovlasti da to čine.
