Street art se s ulica seli u galerije

Autor:: Irija Čajevec 1/19/2010 9:27

Šetajući ulicama Zagreba često nam za oko zapne neki grafit, koji nas ‘izvuče’ od uobičajnog sivila ulica, hrđavih starih vagona ili poneke stare socrealističke zgrade, koje ih svojim bojama pretvore u umjetničko djelo. Znaju se tu pronaći i bezvezne črčkarije u koje definitvno ne spadaju i radovi poznatog zagrebačkog grafitera, Slavena Kosanovića Lunara. Dizajner, grafiter, zaposlenik u agenciji za oglašavanje, poznat je diljem svijeta, lice s naslovnice magazina ‘Forbes’.

– Ključ mog uspjeha je fleksibilnost, upornost i malo ‘ludila’, te naravno sreća – objašnjava Lunar.

Zagreb prati novi trend izlaganja street arta u klasičnim galerijama i muzejima

Street art više nije nužno grafit na nekom oronulom zidu, već je ujedno i umjetničko djelo izloženo u galeriji. Možete ga prenijeti u svoj stan, sobu, na fasadu kuće. Hrvatska i Zagreb prate taj ‘novi val’ umjetničkog izlaganja i na taj način afirmiraju ‘gerilske’ umjetnike, te ih s cesta prenose u galerije.

Slaven Kosanović Lunar svakako je jedan od pionira zagrebačkog street arta, koji svojim primjerom upravo dokazuje kako se radom i trudom, uloženim u nešto što voliš, može uspjeti.

– Crtački poriv osjetio sam odmalena, kasnije se to razvilo u neki bunt, pa razvoj i traženje sebe, a 2000. godine nastaju konkretniji radovi – kaže Lunar.

Motivi životinja kao ljudi koje su lopovi, lijenčine ili obični prolaznici

Radove ovog umjetnika prepoznaju se po crno-bijelim likovima na crvenoj podlozi. Likovi imaju animalni oblik, a a najčešći motivi su mu mačke. Životinje personificiraju ljude te su stavljene u svakodnevicu, neke su lopovi, neke lijenčine, a neke su jednostavno ljudi u prolazu koje susrećemo svaki dan. Stranke ga često angažiraju da u njihovim domove pretoči dio svoje kreativnosti. To su uglavnom radovi po njegovom izboru, uz neke smjernice. Cijene variraju od kompliciranosti površine. Do sada nije dobio nikakve negativne kritike.

– Najveći problemi u bavljenju s grafitima prvenstveno su cijene materijala i boja potrebnih za ostvarivanje samih radova. Ulaganje u rad donosi puno odricanja, talent je kormilo, ostalo je samo rad – govori Lunar.

Lunarovi prvi doticaji s grafitima bili su preko raznih stranih televizijskih programa i putovanja na kojima je bio.

Stil etabliran kroz upornost, tvrdoglavost. Inspiracija nađena u ‘malim ljudima’

– Počelo je sa scenom od nekih petero -šestero ljudi, zatim 93′ dolazi val ‘tegera’, no malo ljudi ostaje – prepričava Lunar.

Svoj stil je etablirao upornošću i tvrdoglavošću, učio je od uzora i od ‘malih ljudi’. Sve to ga je dovelo do velikih postignuća kao što su izložbe, kako grupne, tako i one samostalne, na kojima izlaže od 1994. pa sve do danas.

I to u gradovima poput New Yorka, Amsterdama, Berlina, Tokya, Los Angelesa, Den Haaga, Teherana, Sarajeva, Prištine i još mnogih drugih. U Zagrebu također redovito izlaže, a jedan o skorijih projekata je sudjelovanje u akciji ‘Meštart’ u Atelieru Meštrović na Gornjem gradu. Otvorenje izložbe je u subotu, 23. siječnja u 12 sati.

Dinamični grafiti na daskama ispod kojih se ‘krije’ Meštrović

Šestero street art umjetnika, koje je izabrao upravo Lunar, iz Zagreba, Rijeke, Beograda, Hamburga i Den Haaga nekoliko je dana boravilo u atriju Atelijera Meštrović, gdje su na daskama koje su postavljene kao zaštita oko skulptura i stupova izveli svoje interpretacije Meštrovićevih djela.

– Ta su djela promatrana kroz trag spreja na dasci, likovni jezik koji odiše impulsom mladosti i dinamike ulice, Meštrovićeva remek-djela dobivaju drugačije čitanje, ali i potvrdu aktualnosti. Svaka generacija svojim životom i djelovanjem u gradu mijenja njegov identitet te preispituje zatečenu baštinu. Spomenici Ivana Meštrovića već više od jednoga stoljeća dio su zagrebačkog identiteta – rekla je Barbara Vujanović, kustosica Atelijera Meštrović.

Zdenac života ili Povijest Hrvata ubrajaju se u najmarkantnije i najomiljenije simbole Zagreba. Spajanje generacija kroz jezik umjetnosti sigurno će biti interesantani prizori svim posjetiteljima. Autori izložbe su Slaven Kosanović Lunar, Marko Prpić-Zec iz Zagreba, Filip Morka Burburan iz Rijeke, Aleksandar Angel Milivojević iz Beograda, Ronald Aleksander Lindgreen iz Den Haaga i Matthias Flying Fortress Raab iz Hamburga.

>>> FOTOGALERIJU LUNAROVIH RADOVA POGLEDAJTE OVDJE