Mediteranska prehrana podrazumijeva skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s prehranom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, konzerviranja hrane, njezine obrade i pripreme te način njezine konzumacije. Mediteranska kuhinja definirana je hranom i načinima pripreme koje koriste stanovnici mediteranske regije. Odnosno, hrana ljudi koji žive uz Sredozemno more, od Španjolske do Maroka preko Italije, Grčke, Tunisa i drugih zemalja.
Naglasak je na svježim proizvodima, izraženim okusima i jednostavnoj pripremi. U osnovi, mediteranska kuhinja sastoji se od biljne hrane i minimalno obrađenih osnovnih namirnica u kojima su bilje i začini bitni sastojci. Danas se 23 zemlje svrstavaju u mediteranske zemlje. Svi donose jedinstven raspon okusa i tehnika u mediteransku kuhinju. Mediteranska kuhinja dijeli se u tri kulinarske regije: Istočni Mediteran, Južna Europa i Sjeverna Afrika.
Istočnomediteranska kuhinja uglavnom uključuje balkansku, grčku, tursku, sirijsku, libansku, izraelsku, palestinsku i egipatsku hranu. Regija Južne Europe pokriva talijansku, španjolsku, portugalsku i južnofrancusku hranu. S druge strane mora, sjevernoafrički utjecaj na mediteransku hranu dolazi iz marokanske, alžirske, tuniške i libijske kuhinje.
GLAVNE KARAKTERISTIKE
U idealnom slučaju, proizvodi koji se beru se konzumiraju.
Slatki proizvodi su ograničeni.
Maslinovo ulje je čest sastojak.
Umjesto soli koriste se začinsko bilje i začini, luk i češnjak.
Hrana koja se najčešće konzumira je biljna.
Mesne prerađevine također se konzumiraju umjereno.
Ne samo da je raznolikost proizvoda vrlo važna, već i konzumacija lokalnih proizvoda kako bi se poboljšao okus.
VAŽNI SASTOJCI MEDITERANSKE PREHRANE
Mediteranska hrana puna je svježeg povrća, mekog mesa i široke palete okusa. Stručnjaci su definirali tri ključna sastojka: kuhinje na maslinama, pšenici i grožđu.
1 – Masline
Masline se u perzijskoj regiji uzgajaju tisućama godina. Danas se nevjerojatnih 95% maslina u svijetu uzgaja na području Mediterana. To je dovelo do toga da je maslinovo ulje postalo sinonim za mediteransko kuhanje i glavno sredstvo za kuhanje u odnosu na maslac, masti i druga ulja.
2 – Pšenica
Zapisi o uzgoju pšenice u području istočnog Sredozemlja datiraju prije gotovo 10 000 godina. Zbog toga je kruh tako važan sastojak mediteranske kuhinje, što je s vremenom dovelo do drugih namirnica na bazi pšenice, poput talijanske tjestenine.
3 – Grožđe
Na kraju, postoji razlog zašto je vino piće izbora u mnogim mediteranskim zemljama: grožđe.
Položaj Perzije u blizini Crnog mora pružao je savršenu klimu za uzgoj grožđa. Dokazi sugeriraju da se tamo grožđe uzgaja najmanje 8000 godina. No, Talijani su nekoliko stoljeća prije Kristova rođenja prvi počeli koristiti grožđe za proizvodnju vina. Danas se ovdje proizvodi grožđe uglavnom samo za vino. A gotovo 40% svjetskog vina dolazi iz mediteranskih zemalja.
Za tvoje zdravlje – zdravstvene prednosti mediteranske prehrane
Nekoliko je studija dokazalo da ovakav način prehrane može smanjiti rizik od srčanih bolesti. To je zbog zdravih masti poput monozasićenih masti. Pozitivno djeluju na kolesterol, a nalaze se u maslinovom ulju, orašastim plodovima i avokadu. U mediteranskoj kuhinji također ćete pronaći zdravu količinu omega-3. Ova vrsta zdrave masti potiče niže trigliceride koji pomažu u kontroli krvnog tlaka. Nalazi se uglavnom u ribi poput lososa, chia sjemenkama, ulju kanole te soji i sojinim nusproizvodima poput tofua i sojinog mlijeka.
Konzumirajući značajnu količinu voća, povrća i žitarica u mediteranskoj prehrani, dobit ćete topiva i netopiva vlakna (usput, pogledajte naš vodič o vlaknima) u hrani kao što su slanutak i leća, špinat, jagode, rajčice itd. Redovita konzumacija vlakana pomoći će probavi tako što će uravnotežiti vašu crijevnu floru i učiniti da se duže osjećate sitima te ograničiti apsorpciju žitarica, lošeg kolesterola i ugljikohidrata.
Opet, konzumacija voća i povrća kao dio mediteranske prehrane važan je izvor antioksidansa za vaše tijelo. Namirnice poput naranči, crvenog voća, crnog vina, sjemenki lana i suncokreta, kao i mahunarke poput slanutka i leće dio su ove kuhinje i bit će antioksidativni saveznici.
Neke od najvažnijih prednosti prehrane bogate antioksidansima iz mediteranske kuhinje proizlaze iz jačanja imunološkog sustava i smanjenja znakova starenja.
Studije su pokazale da niska konzumacija ugljikohidrata u ovoj dijeti može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 30%. Većina hrane u ovoj dijeti ima nizak do umjereni indeks glukoze, što znači voće, povrće, riba i orašasti plodovi. Ove namirnice održavaju stabilnu razinu šećera u krvi i ograničavaju epizode hiperglikemije, što smanjuje rizik od dijabetesa.
Studije su također pokazale da ljudi koji se hrane mediteranskom prehranom imaju 33% manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti zbog hranjivih tvari i vitamina. Također, ova kuhinja smanjuje rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti.
NEKA MEDITERANSKI JELA
VINO
Unatoč tome što nije ‘hrana’, malo tko se ne bi složio da vino nedvojbeno definira mediteransku kuhinju bolje od bilo koje hrane. Proizvodnja vina tisućljećima je mediteranski zanat. Prvo, bila je to Perzija, prije više tisuća godina. Grčka i Cipar su proizvodili vino nekoliko tisuća godina kasnije. Slijedila je Španjolska.
Njegova komercijalizacija i distribucija je zahvaljujući Italiji, u 9. stoljeću. I nekoliko stoljeća kasnije, Francuska je počela proizvoditi vino. Od Veneta u Italiji do Trakije u Grčkoj. Od Bordeauxa u Francuskoj do Mallorce u Španjolskoj. Ima toliko nevjerojatnih vina za probati. Kada putujete kroz te zemlje, uvijek pitajte vlasnike malih restorana za njihove preporuke. Uvijek će biti lokalnih vina, proizvedenih u obližnjoj regiji, koja su apsolutno ukusna, ali relativno nepoznata.. Mediteransko vino je bogato, utješno i puno okusa. Ali što je još važnije, to je više od same hrane i pića. Vino savršeno sažima mediteransku kuhinju.
GRČKA SALATA
Mediteranska klima omogućuje uzgoj zaista zrelog i sočnog povrća i voća. Osim toga, na velikoj vrućini često je na dnevnom redu hladna i osvježavajuća salata. Zamišlja se da je grčka salata rezultat toga što su seljaci u ruralnim područjima pripremali brzi obrok od hrane koju su imali pri ruci. Grčka salata tradicionalno kombinira nasjeckanu rajčicu, krastavac, papriku i masline, svježe izvađene iz zemlje ili s tržnice. Njegova glavna karakteristika je feta sir. Tradicionalno, kriška se koristila za oblaganje sastojaka salate. Sada možete pronaći salate s kockicama ili izmrvljenom fetom. Salatu pokapajte maslinovim uljem i izdašno začinite i dobit ćete osvježavajuću salatu u srcu grčke kuhinje.
FALAFEL
Vjeruje se da potječu iz starog Egipta, osmišljen kao jednostavan međuobrok koji zamjenjuje meso tijekom posta. Lava grah je izvorno korišten u falafelu. te je jedna od najpoznatijih namirnica vegetarijanske kuhinje: falafel. Falafel je jednostavan, ali ukusan recept. Svaka kuglica je napravljena od mješavine pasiranog slanutka i raznih začina i trava. Ove male poslastice veličine zalogaja smotaju se u male pljeskavice. Zatim se prže u dubokom ulju i poslužuju sami ili kao dio većeg obroka. Ali kako se ova hrana probijala na sjever do Bliskog istoka, slanutak je ubrzo zamijenio lava grah. U mediteranskoj hrani naći ćete ih smještene u svježim salatama, pita sendvičima i umočene u niz ukusnih umaka, poput tahinija.
Još neka mediteranska jela su: kuskus, ratatouille, paella, salata od morskih plodova, rižoto, pizza margarita, carpaccio, buzara, brusketi, plava riba, gregada, sipa, artičoka.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
