Prenosimo u cijelosti stajalište CENTRA ZA POTPORU I INKLUZIJU U ZAJEDNICI, predsjednice Udruge Zorice Gregurić i predsjednice Odbora za ljudska prava CPIZ-a Mr. sc. Andreje Marcetić o slučaju učenika zbog kojeg djeca ne žele pohađati nastavu u jednoj osnovnoj školi.
“Slučaj neprimjerenog ponašanja učenika u jednoj osnovnoj školi, koji je doveo do toga da neka djeca odbijaju pohađati nastavu, naglašava ozbiljan problem u sustavu odgoja i obrazovanja. Ovaj incident pokazuje da škole nisu izolirane institucije, već odražavaju stanje u širem društvu koje često tolerira različite oblike nasilja. Takvo stanje je, među ostalim, rezultat ponašanja i stavova odraslih koji sudjeluju u odgoju djece. Kada odrasli reagiraju nasiljem ili neprimjerenim komentarima, umjesto da problem sagledaju u širem kontekstu, dodatno otežavaju rješavanje situacije i šire negativne obrasce ponašanja.
Centar za potporu i inkluziju u zajednici ističe važnost smirenog pristupa i konstruktivne suradnje svih uključenih u rješavanje problema. Vršnjačko nasilje i drugi oblici neprimjerenog ponašanja zahtijevaju odgovornost i zajednički angažman škola, roditelja, stručnjaka i šire zajednice. Odlazak u školu mora biti sigurno iskustvo za svako dijete, neovisno o njegovoj ulozi u sukobu. Škola nije samo mjesto za obrazovanje, već i okruženje u kojem se djeca razvijaju i uče važnosti poštovanja i zajedništva.
Mediji igraju ključnu ulogu u informiranju javnosti o osjetljivim temama poput vršnjačkog nasilja. No, važno je da pri tome poštuju profesionalne i etičke standarde kako bi se zaštitila privatnost i dostojanstvo svih uključenih, bilo da su u pitanju počinitelji ili žrtve. Prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo na zaštitu od miješanja u privatni i obiteljski život te od napada na njegovu čast i ugled. Neodgovorno izvještavanje može dodatno traumatizirati uključene strane i stvoriti nepovjerenje prema institucijama koje bi trebale pružati podršku. Neprihvatljivo je da djeca izostaju s nastave zbog osjećaja nesigurnosti ili nedostatka adekvatne podrške. Škola mora biti prostor u kojem se svako dijete
osjeća sigurno i zaštićeno, a to zahtijeva suradnju svih relevantnih dionika – učitelja, roditelja, stručnjaka i zajednice. Važno je osigurati brzo i učinkovito rješavanje problema te podršku za svako dijete, bilo ono žrtva ili počinitelj. Pritom se moramo voditi načelom da je dobrobit svakog djeteta prioritet.
Centar za potporu i inkluziju poziva na smirivanje situacije i zajednički napor svih uključenih u rješavanje ovog problema. Dugoročna i održiva rješenja mogu se postići samo kroz suradnju i zajedničku odgovornost svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu. Promicanje sigurnosti, tolerancije i razumijevanja mora biti temelj svih aktivnosti, uz ulaganje u prevenciju nasilja i poticanje pozitivnih odnosa među djecom. Kroz sustavnu suradnju škola, roditelja, stručnjaka i medija moguće je osigurati sigurnu i podržavajuću okolinu za sve učenike. Ovi izazovi zahtijevaju zajednički pristup i kontinuiranu predanost svih članova društva kako bi se stvorilo okruženje u kojem djeca mogu sigurno učiti i razvijati se u odgovorne i empatične pojedince.
Uloga medija u provođenju univerzalne prevencije uz poštivanje etičkih načela struke
Mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i percepcije društvenih problema, posebice kada su u pitanju osjetljive teme poput nasilja među djecom i mladima. Međutim, njihov način izvještavanja često može imati štetne posljedice, osobito za najmlađe članove društva. Izvještavanje na senzacionalistički način pridonosi stvaranju atmosfere straha, prijetnji i neizvjesnosti. Takav pristup ne samo da narušava dobrobit djece, već i potkopava njihovo povjerenje u sustav koji bi trebao štititi njihova prava. Djeca su posebno ranjiva na negativne utjecaje medijskih prikaza, a dugoročne posljedice mogu uključivati poremećaje u
mentalnom zdravlju, smanjenje samopouzdanja i povećanu anksioznost.
Centar za potporu i inkluziju u zajednici apelira na medije da preuzmu odgovornost za svoje izvještavanje i postupaju u skladu s etičkim načelima struke. Kodeks časti hrvatskih novinara sadrži ključne odredbe koje su relevantne za ovu temu:
Članak 19. jasno naglašava da je nedopustivo otkriti identitet djeteta na bilo koji način, bilo izravno ili neizravno. Uvijek treba imati na umu da je dobrobit djeteta iznad javnog interesa.
Članak 20. dodatno ističe da se identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve nasilja, seksualnog zlostavljanja ili drugih kaznenih djela ne smije otkriti.
Izuzeci su mogući samo ako je to u najboljem interesu djeteta i uz pristanak roditelja ili nadležnih državnih tijela.
Mediji bi trebali djelovati odgovorno, promišljeno i u skladu s etičkim standardima kako bi zaštitili prava i dobrobit svih djece uključenih u takve situacije. Izvještavanje o osjetljivim temama zahtijeva posebnu pažnju i razmatranje posljedica koje takvi sadržaji mogu imati na djecu, njihove obitelji i širu zajednicu. Svaka informacija treba biti pažljivo procijenjena kako bi se osiguralo da ne dođe do dodatne traumatizacije ili stigmatizacije onih koji su već u teškoj situaciji. Odgovorno izvještavanje medija može značajno doprinijeti stvaranju
sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za djecu i njihove obitelji. Kroz pažljivo oblikovane izvještaje, mediji mogu igrati ključnu ulogu u potpori preventivnim inicijativama i jačanju zajednice, umjesto da dodatno pogoršavaju situaciju. Ova odgovornost zahtijeva stalnu edukaciju novinara i angažman svih dionika u procesu prevencije nasilja i osnaživanja zajednice.
Preporuke Centra za potporu i inkluziju u zajednici o temama vezanim uz djecu i jačanje zajednice
Centar za potporu i inkluziju u zajednici predlaže organiziranje edukacija za novinare, uz stručnu pomoć, s ciljem osiguranja primjene etičkih i profesionalnih standarda u izvještavanju o temama koje uključuju djecu. Ovim inicijativama nastoji se potaknuti medije na odgovorniji pristup osjetljivim slučajevima, osobito u kontekstu vršnjačkog nasilja i drugih kriznih situacija.
Aktivno uključivanje lokalne zajednice kroz vijeća gradskih četvrti predstavlja ključni korak prema jačanju socijalne kohezije i otpornosti zajednica. Ova vijeća imaju mogućnost djelovati preventivno putem svojih Vijeća za prevenciju, koja, u suradnji s mjesnim odborima, odgojno-obrazovnim ustanovama, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, udrugama i drugim dionicima, mogu provoditi niz preventivnih aktivnosti. Takve aktivnosti ne samo da doprinose jačanju otpornosti zajednice na krizne situacije, već i značajno poboljšavaju mentalno zdravlje djece.
Centar za potporu i inkluziju u zajednici igra ključnu ulogu u ovom procesu. Pružajući stručnu podršku u planiranju i provedbi edukacija za vijećnike, centar pomaže osnažiti kapacitete lokalnih lidera da bolje razumiju i odgovore na potrebe svojih zajednica. Njegov rad ne obuhvaća samo edukaciju, već i aktivno sudjelovanje u oblikovanju programa koji
imaju za cilj poboljšanje kvalitete života svih građana, s posebnim naglaskom na najranjivije skupine. Uz pomoć Centra, vijeća gradskih četvrti mogu razviti ciljanije strategije koje se bave specifičnim izazovima s kojima se njihovi članovi suočavaju. Ove strategije mogu uključivati radionice, informativne kampanje, sportske i kulturne aktivnosti koje ne samo da potiču zajedništvo, već i razvijaju resurse i otpornost zajednice.
Suradnja svih dionika u ovim inicijativama ključna je za postizanje održivih rezultata. Kroz zajedničke napore, lokalne zajednice mogu stvoriti podržavajuće okruženje koje omogućuje svakom pojedincu da se osjeća sigurno, a posebno djeci i mladima koji su najosjetljiviji na stresne situacije. U konačnici, integracija lokalnih vijeća u sustav prevencije i podrške stvara
temelje za otporniju zajednicu, koja se ne samo suočava s izazovima, već ih i prevladava. Kroz kontinuiranu suradnju, edukaciju i aktivno sudjelovanje, moguće je izgraditi bolje, zdravije i sigurnije društvo za sve njegove članove.
Primjeri dobre prakse u Gornjoj Dubravi i Sesvetama kao model i primjer dobre prakse za ostale gradske četvrti grada Zagreba
Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i Vijeće Gradske četvrti Sesvete provode uspješne projekte koji mogu poslužiti kao uzor za druge gradske četvrti u Zagrebu. Od 2017. godine, Vijeće Gradske četvrti Gornje Dubrave kontinuirano organizira aktivnosti usmjerene na univerzalnu prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja, obuhvaćajući sportske događaje, kulturno-umjetničke manifestacije, stručno-znanstvene konferencije, edukacije i javnozdravstvene aktivnosti. Ove inicijative ne samo da unapređuju kvalitetu života građana, već pružaju priliku za izgradnju održivih i otpornijih zajednica spremnih suočiti se s izazovima.
Jedan od najvažnijih faktora uspjeha ovih projekata je suradnja s različitim sektorima. U projektima sudjeluju odgojno-obrazovne ustanove, zdravstvene službe, institucije socijalne skrbi, pravosudni organi, civilno društvo, vjerske zajednice i humanitarne organizacije. Takva multisektorska suradnja omogućuje integraciju različitih resursa i stručnosti, čime se povećava učinkovitost i doseg aktivnosti. Sinergija među dionicima ne samo da jača kapacitete zajednice, već stvara temelje za dugoročne i održive promjene. Ove inicijative obuhvaćaju širok spektar aktivnosti koje doprinose dobrobiti lokalne zajednice:
Sportski događaji potiču tjelesnu aktivnost, promoviraju zdravlje i jačaju osjećaj zajedništva među građanima.
Kulturno-umjetničke manifestacije promoviraju kreativnost, potiču socijalnu
interakciju i stvaraju prilike za izražavanje i povezivanje.
Stručno-znanstvene konferencije služe kao platforma za dijeljenje znanja i iskustava, čime se povećava svijest o važnosti mentalnog zdravlja i preventivnih mjera.
Edukacije za različite skupine osiguravaju građanima informiranost i pristup
potrebnim resursima za očuvanje mentalnog zdravlja, pomažući im da se bolje nose sa
izazovima svakodnevnog života.
Javnozdravstvene aktivnosti potiču zdrave stilove života, doprinose prevenciji
bolesti i jačaju otpornost zajednice u kriznim situacijama.
Uspješni modeli iz Gornje Dubrave i Sesveta pokazuju da zajednički rad i integrirani pristupi mogu voditi prema stvaranju održivih i podržavajućih zajednica. Ovi primjeri mogu poslužiti kao inspiracija drugim gradskim četvrtima za razvoj vlastitih inicijativa koje će unaprijediti kvalitetu života njihovih stanovnika. Svaka zajednica može prilagoditi ove modele svojim specifičnim potrebama, čime se stvara prostor za inovativna rješenja i lokalni razvoj.
Suradnja različitih dionika omogućuje stvaranje sigurnijeg okruženja za sve građane, osobito za ranjive skupine kao što su djeca, mladi i osobe s invaliditetom. Ovi projekti ne samo da
poboljšavaju kvalitetu života, već i potiču građane na aktivno sudjelovanje u oblikovanju svoje zajednice. Aktivnim uključivanjem građana u društvene procese, zajednica postaje otpornija i spremnija za suočavanje s izazovima budućnosti.
Primjeri dobre prakse iz Gornje Dubrave i Sesveta dokazuju da se kroz inovativne pristupe i multisektorsku suradnju mogu razviti uspješni projekti koji jačaju zajednicu i promiču mentalno zdravlje. Ove inicijative predstavljaju vrijedan model koji može poslužiti kao vodič za razvoj sličnih projekata u drugim dijelovima Zagreba. Implementacijom ovih praksi moguće je unaprijediti kvalitetu života svih građana i stvoriti zdravije, podržavajuće i održive zajednice.
Značaj suradnje u jačanju zajednica i promicanju mentalnog zdravlja
U konačnici, uspješne inicijative poput onih u Gornjoj Dubravi i Sesvetama pokazuju da su ulaganja u prevenciju i edukaciju ključni koraci prema stvaranju pravednijih i otpornijih zajednica. Centar za potporu i inkluziju u zajednici pruža ne samo resurse i podršku, već potiče aktivno sudjelovanje građana u oblikovanju boljeg društva. Takvim pristupom
doprinosi se zdravom razvoju i zaštiti najosjetljivijih članova društva, što osigurava kvalitetniju budućnost za sve.
Edukacija koja obuhvaća cijelu zajednicu ključna je za povećanje otpornosti na krizne situacije. Poseban naglasak treba staviti na mentalno zdravlje djece i odraslih, čime se potiče razvoj asertivnih obrazaca ponašanja i jača emocionalna stabilnost. Preventivne edukacije za sve dobne skupine stvaraju sigurno i podržavajuće okruženje, omogućujući građanima bolju pripremu za izazove svakodnevnog života.
Mediji igraju presudnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja, pa su odgovornost i točnost prenesenih informacija od suštinske važnosti. Poštivanje Etičkog kodeksa novinara sprječava širenje panike i nepovjerenja, koji mogu imati dugoročne negativne posljedice po društvo. Bliska suradnja između novinara i stručnjaka – poput socijalnih pedagoga, psihologa, psihijatara, socijalnih radnika i drugih, osigurava točnost informacija i podiže razinu razumijevanja tema vezanih uz mentalno zdravlje. Tako mediji ne samo da informiraju, već i educiraju javnost, pridonoseći stvaranju svijesti o važnosti prevencije. Medijske kampanje pružaju priliku za promicanje važnosti mentalnog zdravlja i podrške lokalnim inicijativama. Osim što informiraju, one potiču zajednice na aktivno sudjelovanje i stvaraju prostor za dijalog i razmjenu iskustava. Tako mediji postaju most između građana i institucija, pridonoseći izgradnji povjerenja i suradnje, koji su ključni za učinkovito upravljanje krizama.
Održive zajednice: Intersektorska suradnja za društveni napredak
Održive zajednice temelje se na suradnji različitih sektora – medija, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, unutarnjih poslova, civilnog društva i vjerskih
organizacija – uz aktivno sudjelovanje lokalne zajednice. Kroz ovu intersektorsku suradnju razvijaju se strategije prilagođene specifičnim potrebama građana. Ovakav pristup osigurava sigurno i podržavajuće okruženje u kojem se svi članovi zajednice, od djece do odraslih, osjećaju prihvaćeno, poticano i motivirano za osobni razvoj i aktivno sudjelovanje u zajedničkom životu.
Ključnu ulogu u tim inicijativama ima ulaganje u mentalno zdravlje i uspostava mreže podrške koja uključuje sve dionike: medije, stručnjake i građane. Kroz zajedničke napore zajednice postaju otpornije i spremnije suočiti se s izazovima, čime se poboljšava kvaliteta života pojedinaca i društva u cjelini. Uspjeh ovih projekata ovisi o kontinuiranoj suradnji i zajedničkom djelovanju svih sudionika. Promicanje vrijednosti podrške i međusobnog uvažavanja ključno je za izgradnju društva koje ne samo da reagira na poteškoće, već ih nadilazi, osnažujući i pojedince i zajednicu u cjelini. Tako stvaraju se dugoročni temelji za održivi razvoj i napredak.”
