Autor: Ena Ercegovac 1/1/2015 16:17
Novu, 2015. godinu, većina je ljudi pa tako i Zagrepčana dočekala veselo. Sam dan Nove godine, odnosno prvi siječnja u znaku je odmaranja od sinoćnjeg slavlja i druženja s obitelji i prijateljima. Međutim, od današnjeg se dana u Zagrebu mijenja štošta. Dovoljno je početi od novoga proračuna koji je smanjen za 780 milijuna kuna, u odnosu na, sada već prethodnu godinu. Dio toga smanjenja, odnosno 330 milijuna kuna odnosi se samo na sredstva za decentralizirane funkcije koja su srezana za 60 posto zbog nove porezne reforme, tj. državne preraspodjele prihoda od poreza na dohodak.
Tako će, prema sadašnjoj situaciji, odnosno sredstvima koje Grad Zagreb ima na raspolaganju, nekoliko stotina javnih ustanova ostati bez dobrog dijela prihoda koje im je osiguravao sam Grad. Tu su uključene školske i zdravstvene ustanove, Centar za socijalnu skrb, domovi za starije i nemoćne te vatrogastvo. Prihodi koji se kvalificiraju kao sredstva za decentralizirane funkcije namijenjena su opremanju i obnovi navedenih ustanova, plaćanju njihovih troškova, bankarskih usluga, a u domovima za starije i nemoćne obuhvaćeni su i rashodi za zaposlene, tj. plaće.
– Na primjeru školskih ustanova, neće građani direktno osjetiti posljedice ove mini porezne reforme, tj. smanjenja sredstava za decentralizirane funkcije. Najviše će patiti škole u smislu da neće više moći održavati svoje zgrade i neće više kao prije biti materijalnih pomagala – objasnio je pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić na konkretnom primjeru te je dodao da se ovime smanjuje kapacitet usluge za 50 posto koje će škole davati svojim učenicima.
Reformi se ne vesele ni u Domu za starije i nemoćne Centar, odnosnu u Domu u Klaićevoj. Ravnateljica tog doma, Štefica Karačić, objasnila je kako je njihov financijski plan unatrag tri godine jednak te da to nije dobro. Investicije izostaju, obnova doma kao i njegovo opremanje je nužno, a smanjenjem godišnjih sredstava u iznosu od 2, 7 milijuna kuna koja dolaze iz Grada, značit će za dom dodatne uštede i traženje novih izvora prihoda.
Rješenje za ovu situaciju u Gradu nemaju. Pročelnik Kojić oštro je kritizirao ovu mini državnu poreznu reformu. Tvrdi da nije normalno da se financiranje decentraliziranih funkcija za zdravstvene institucije u Gradu smanji s 153,6 na 41,1 milijuna kuna. To, prema riječima Kojića, znači da se namjerno kažnjava dobra kvaliteta usluga bolnica, jer on trenutno ne vidi drugo objašnjenje za ovako šta. Međutim, odluka o raspodjeli prihoda od poreza na dohodak poslana je na ocjenu ustavnosti, Ustavnom sudu, zbog, kako kažu kršenja Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Naime, njome se naznačuje da se prije donošenja bilo kakve odluke kojom je lokalna samouprava direktno pogođena, država treba savjetovati sa svim predstavnicima te lokalne samouprave. Ustavni sud tako bi trebao do sredine, odnosno kraja siječnja donijeti odluku hoće li se ova reforma ipak provesti i uzrokovati velike financijske rezove u gradovima.
