Autor:: Tanja Molvarec 8/23/2011 11:09
Kako bi olakšali život građanima tijekom ovog izrazito vrućeg tjedna obratili smo se Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar kako bi upozorili građane što treba napraviti u slučaju toplinskog udara ili tegoba izazvanih vrućinom.
Toplinski udar stanje je povišene tjelesne temperature koje nastaje kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak topline u okolini, objasnila nam je Branislava Resanović, voditeljica Centra za preventivnu medicinu.
– Najvažniji mehanizam oslobađanja viška topline je isparavanje znoja. Ako je vrlo toplo, a postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Okolnosti nastanka toplinskog udara su rad u kotlovnici i praonici rublja, izloženost tjelesnim naporima na vrućini. Vojnici, sportaši, građevinski radnici su ugroženi najviše. Pretile osobe, alkoholičari i starije osobe skloniji su toplinskom udaru – kazala je Resanović.
Sladoled se svakako preporuča, ali ne previše
Znakovi toplinskog udara su osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir. Koža je suha i crvena, a u mlađih osoba može biti i znojna.
Znak je i gubitak svijesti, a tjelesna temperatura izmjerena rektalno (debelo crijevo) iznosi 42 stupnja C ili više. Kako je objasnila Resanović, bolesnika treba prenijeti u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se temperatura ne spusti ispod 38 Celzijevaca.
Dobra vijest stiže i za ljubitelje sladoleda.
– To je vrijedna namirnica pogotovo mliječni sladoled jer je lako probavljiv i prije bi ga preporučila nego zabranila u ovin vrućinama. Naravno ne treba pretjerivati jer od šećera smo samo još više žedni – zaključila je Resanović.
U našem podneblju, optimalnom temperaturom za život ljudi smatra se temperatura zraka od do 20 stupnja Celzijevih, a tlak zraka od 1013 hPa te vlaga do 60 posto, objasila je Resanović. Kada su u proljetnim i ljetnim mjesecima temparature visoke, a još je puno vlage u zraku, može doći do štetnih posljedica po zdravlje (sunčanica, toplinski udar, dehidracije) i zato je važno pridržavati se pravila o unosu tekućine i pojačanom unosu vitamina C.
