Autor: 2/7/2011 9:58
Gradska komunalna tvrtka Holding, ove godine planira investirati 912 milijuna kuna. Najviše će se investirati u podružnicu Vodoopskrba i odvodnja za čiji je projekt još prije nekoliko godina osiguran kredit kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Puno manja sredstva investirat će se u ZET na koji je u posljednjih nekoliko godina utrošen veliki novac.
U građevinske objekte će Direkcija uložiti 91 milijun kuna
Inače u posljednje dvije godine je preko Direkcije investirano oko 287 milijuna kuna s tima da se na 2009. odnosi 230 milijuna kuna, a prošle godine je riječ o ‘samo’ 57 milijuna kuna. Prošle godine je tako ostalo nerealizirano 65 milijuna kuna planiranih investicije. Riječ je prvenstveno o projektima izgradnje škola i vrtića koje financira Grad. S obzirom da nisu dobili potrebna proračunska sredstva ti objekti nisu izgrađeni.
I ove godine se dio sredstava planira uložiti u građevinske objekte, točnije riječ je o 91 milijun kuna. Glavnina tog novca odnosi se na projekte za Grad Zagreb. Tako je u planu izgradnja osnovne škole u Sesvetskom Kraljevcu (34,6 milijuna), srednje škole u Novom Jelkovcu (31 milijuna kuna), bazenskog kompleksa na Sveticama (15 milijuna) te sanacije vrtića Medo Brundo, ustanove za socijalnu skrb Duga i zgrade Hitne pomoći (sve skupa 5,6 milijuna).
Gotovo jednaka sredstva, 91,5 milijuna kuna, u Direkciji planiraju uložiti informatizaciju i telekomunikacije. U Holdingu se pravdaju kako su ovako velika ulaganja neophodna kako bi se povezao cijeli sustav i standardizirao. Navode kako će se tima omogućiti bolji sustav i preglednost svih troškova i prihoda.
Za informatizaciju 45 milijun kuna
Posebno je zanimljivo da se na kupnju računala, pisača, plotera i skernera planira potrošiti vrtoglavih 15 milijuna kuna. Ako bi na primjer uzeli broj zaposlenih u Holdingu (malo manje od 13.000) ispada da se po zaposleniku te tvrtke troši preko 1100 kuna samo za hardver. Postavlja se pitanje za koga je potrebna sva ta oprema ako se zna da veliki broj radnika Holdinga ne radi po uredima (čistači, vozači…) te im ne trebaju računala.
Ogromni iznosi potrošit će se za kupnju raznih softvera. Riječ je o ukupno 30 milijuna kuna. Prema planu investicija polovica tog iznosa potrošit će se na sustave za poslovno planiranje procesa (ERP) dok će se ostatak potrošiti na softvere koji bi trebali služiti obračunu plaća i registar zaposlenika, kontakt centar, sustavi obračuna i naplate.