Autor: Bojana Križić 2/2/2010 12:14
Saloon je mjesto gdje su se današnji bračni barovi prvi put poljubili, prvi put zaplesali uz disko gazbu, popili prvi gin tonik. Na njegovom je podiju plesalo nekoliko milijardi nogu, razmjenjivalo iskustva, veselilo se i plakalo. No, to se nije promjenilo do dana današnjega.
Ovaj će tjedan, na Valentinovo, kultni zagrebački klub pro slaviti 40 godina svoga postojanja. Prije 40 godna nekoliko je poduzetnih avanturista imalo plan iz financijeskog kraha izvući košarkaški klub Lokomotiva prenamijenivši njihove trošne svlačionice u jedan od najeletnijih kubova u Europi.
Radi se tu, prvenstveno, o Peri Zlataru, glavnom uredniku tadašnjeg Plavog Vijesnika, koji je razočaran uslugama nekog zagrebačkog kluba u kojemu je boravio s poznatom glumicom Božidarkom Frajt, manekenkom Nušom Marović i TV voditeljem Mićom Orlovićem, odlučio jednoga dana osnovati u Zagrebu klub u kojemu će se on i njegovo društvo, al i svi drugi posjetitelji, moći osjećati ugodno i zbrinuto.
KK Lokomotiva, koja zbog financijskih poteškoća nije mogla zadržati u svojim redovima košarkaše poput Nikole Plećaša, trebala je nekoga poznatoga i aktivnog kako bi osigurao potrebne prihode. Zbog toga su mjesto pedsjednika kluba ponudili upravo Peri Zlataru koji je, kada je bio izabran, predložio otvaranje kluba u prostorijama Lokomotive, što je uprava spremno prihvatila.
Ipak, sve bi ostalo samo na ideji da Zlatar nije angažirao dva studenta ekonomije, Alberta Papu i Vlahu Srezovića, da mu pomognu u njegovu naumu. Na Papu i Srezovića Zlatar je naletio nedugo nakon što je došao na ideju o otvaranju elitnog kluba u prostorijama Lokomotive na Tuškancu.
U restoranu ‘Number one’ na dubrovačkim Pilama ova su se dva studenta ekonomije u Zagrebu dopala Zlataru i njegovu društvu jer su ga pristojno ugostili, osigurali mi stol, popričali s njime i društvom – ‘kao što je već red u civiliziranom društvu’, prema Zlatarovim riječima. Nedugo zatim, ti su isti dečki postal prvi vlasnici elitnog kluba u Zagrebu, ni ne nadajući se da će to biti i najdugovječniji klub u Hrvatskoj.
Budući da Srezović i Papo nisu imali mnogo novca, sve su radili sami uz pomoć prijatelja. Za materijal su se zadužili svuda gdje su mogli, a dok su se odvijali radovi, razmišljali su i o uređenju kluba. Kako su znali da će ih medijski pratiti tada vrlo popularni Plavi Vjesnik, prva je zamisao bila da klub bude uređen prema stripu Asteriks koji je u to vrijeme izlazio u Plavcu. No to se nije moglo ostvariti, pa je Vlaho Srezović predložio novu ideju: da se klub uredi u stilu Divljeg zapada.
Tražili su knjige, crteže i fotografije, želeći da klub doista što više nalikuje pravom saloonu. Sami su i uz pomoć prijatelja napravili tomahavke, lukove i strijele, a želeći imati originalnu bizonovu lubanju s rogovima, u klaonici su kupili glavu vola, koja se danima sušila na gradilištu stvarajući strašan smrad susjedima i prolaznicima.
Najteže im je bilo pronaći originalne zastave američkog Sjevera i Juga, a na kraju su ih nabavili iz Londona. Izradili su i faksimile originalnih tjeralica iz vesterna na njima su bila imena tada popularnih osoba, poput Nikole Plećaša, novinara Zvonka Zmazeka, Voje Šiljka, Dobrice Silobrčića i drugih. Osim na uređenje u stilu Divljeg zapada, mogo su se najavljivali i specijalni ‘šou efekti’.
– Ambijent našeg kluba je, po uzoru na trenutno najmodernije opremljene objekte ove vrste u svijetu, jedinstven u našoj zemlji. Izrađen je po uzoru na saloone Divljeg zapada, u njemu će se izvoditi najmoderniji hitovi pop-glazbe, a posebna atrakcija bit će specijalno za tu svrhu naručeni šou-efekti – napisao je Aleksandar Veljić, jedan od poznatih feljtonista onaga doba.
Radilo se tu o improviziranim tehnološkim napravama koje su omogućavale, za današnje shvaćanje, poprilično primitivnu distribuciju zvuka i svjetla. Sastojao se od dva pojačala Grunding od 60 wata, što je tada bilo hit tehnike, a jednostavno smiješne snage u odnosu na pojačala koja se danas koriste u klubovima. Neki su dijelovi bili naručeni iz Londona, no većina je bila produkt kućne radinosti.
Velik novitet bili su automati na bocama pića, koje su posve iznenađujuće – stajale obrnuto, a konobar je morao dvaput stisnuti da bi se u čašu nalila potrebna količina! Iako je to danas sasvim normalno, ti su aparati samo jedan od noviteta koje je Saloon donio na naše područje.
Na kraju, netom prije otvaranja, ostala su dva nerješena problema. Gardaroba nije bila u funkciji, a zbog poteškoća s novcem i nedostataka u maloprodaji, elitni klub nije imao čaše. Zbog toga su nekoliko dana prije otvaranja Papo i Srezović zamolili posjetitelje da umjesto darova na otvorenje donesu nekoliko čaša.
Dan uoči svečanog otvorenja 13. veljače 1970. klub je obišla i njegova prva počasna kuma, ‘trenutačno najpopularnija jugoslavenska TV glumica Ana Karić’.
– Napokon je Zagreb dobio kulturno sastajalište u kome se čovjek može ugodno osjećati i razonoditi” – pisao je tada Plavi Vijesnik.
Iznad ulaza u klub bio je veliki natpis ‘Discotheque Saloon Plavi vjesnik’, a redatelj Dubravko Pitzko i snimatelj Vladimir Trauber snimali su dolazak gostiju. Među prvima je pristigla popularna pjevačica Zdenka Vučković i njezin tadašnji zaručnik Krešimir Oblak. 
Slijedile su sve viđenije i tada najpopularnije osobe iz svijeta filma, glazbe, kazališta i sporta. Koliko je to svima bilo važno, svjedoči pjevačica Ljupka Dimitrovska, koja je baš tu večer snimala emisiju na televiziji, ali je iskoristila pauzu, taksijem došla u klub, prosjedila pola sata i vratila se na snimanje!
Među posljednjima je došla glumica Jagoda Kaloper, ispričavajući se jer je iste večeri imala svečanu premijeru kultnog filma ‘Lisice’ redatelja Krste Papića, u kojem ona glumi glavnu ulogu.
Od glumaca tu su bili i Božidarka Frajt, Slobodan Dimitrijević, Ratko Buljan i Drago Bahun, redatelj Nedjeljko Dragić, misica Jasminka Martinović, novinarka Silvija Luks, novinari Jovan Hovan i Vlado Novak, fotograf Čedo Komljenović, manekenka Irena Uhl, automobilist Jovica Paliković i mnogi drugi.
>> POVIJEST SALOONA POGLEDAJTE U FOTOGALERIJI
