Sezona krpelja, ove se godine najavljivala još u ožujku, ranije nego uobičajeno. Razlog tomu je izrazito blaga zima. Ona je rezultirala ranom stvaranju preduvjeta za njihovo razmnožavanje. Najaktivniji su i najbrojniji tijekom svibnja i lipnja, no aktivnost se intenzivira već s prvim toplijim danima, upozorila je Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiolog i voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti u NZJZ
‘Andrija Štampar’.
Postoje dvije vrste krpelja: meki i tvrdi. Neki od njih specifično bodu samo životinje, a neki i ljude. Opasni su zato što prenose razne bolesti od kojih u Hrvatskoj dominiraju dvije: virus krpeljnog meningoencefalitisa i Lajmska bolest.
– U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski tip krpeljnog meningoencefalitisa. Inkubacija bolesti u prosjeku traje od sedam do 14 dana (dva do 28 dana). Prva faza bolesti javlja se u dvije trećine zaraženih osoba u kojoj se virus umnaža lokalno u kožnim stanicama, potom odlazi u regionalne limfne čvorove te putem limfnih puteva u krvotok. Traje od jednog do osam dana i manifestira se simptomima nalik gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima. Prvu fazu bolesti karakterizira simptomatska faza bolesti koja traje od jednog do dvadeset dana i u manjeg broja bolesnika progredira u sekundarnu fazu koja nastupa naglo s jako visokom temperaturom i znacima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, odnosno upalom moždanih ovojnica (meningitis): jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, fotofobija. Rjeđe bolest progredira do upale mozga (encefalitisa) koji se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, drhtavicom, poremećajem svijesti, nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca itd.). Liječenje je simptomatsko i provodi se u bolnici. Ne postoje specifični antivirusni lijekovi za liječenje krpeljnog meningoencefalitisa – objasnila je epidemiologinja Kosanović Ličina.
U slučaju uboda krpelja, osoba ga treba što prije izvaditi pincetom okomito prema van, dezinficirati mjesto uboda i zatim pratiti mjesto uboda. Ako se pojave kožne promjene, trebaju se upotrijebiti antibiotici radi liječenja. Međutim, kako se boriti protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa?
– U područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja je stvarno zaražen. Radi toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala. Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje protiv KME preporučuje osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja kao izletnicima, kamperima, planinarima, lovcima, turistima – navela je epidemiologinja i opisala Lajmsku bolest.
– Lajmska bolest je bakterijska bolest. Njezina inkubacija, nakon uboda krpelja, može trajati od dva do 30 dana. Ono što nju karakterizira, jest pojava jedne tipične promjene na koži koja izgleda na početku samo kao crvenilo na mjestu gdje je krpelj nekoć bio. Onda se oko tog mjesta krenu javljati koncentrični krugovi koji izgledaju kao meta izmjenom crvene kože i bijelog areala pa opet crvene kože itd. Ona može biti bilo gdje na tijelu i zato je važno da naše tijelo pratimo. Ta kožna promjena će najčešće nestati sama od sebe. Nakon toga će nastupiti drugi dio bolesti koji se manifestira zahvaćanjem unutarnjih organa, bilo zglobova, bilo srca ili perifernih živaca.
Pojedinci trebaju prakticirati vlastito odgovorno ponašanje kako bi se zaštitili od krpelja. Primarno, treba izbjegavati nisko raslinje, posebice golom kožom. Naravno, pri povratku, potrebno je istuširati se i pažljivo pregledati tijelo.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
