U svibnju se održavaju izbori na kojima će pripadnici nacionalnih manjina diljem Hrvatske birati članove vijeća i manjinske predstavnike. Na izborima će se kandidarati i Vijeće romske nacionalne manjine. Tim povodom razgovarali smo s Ramizom Ajdinom, članom Vijeća, koji nam je otkrio što je sve učinjeno u protekle četiri godine:
– Ono što je bitno naglasiti, imali smo dvije lokacije gdje su Romi živjeli u uvjetima koji ne priliče čovjeku. Uspjeli smo ih preseliti, prošle godine u osmom mjesecu, u hostel Arenu i Kosnicu. Sad imamo problem što su iz grada i Kosnice rekli da mogu biti tamo samo određeno vrijeme, a Grad se obvezao da će pokušati riješiti problem, da oni dobiju stanove i kuće, moramo naći alternativu. Za vrijeme korone i potresa Romi su ostali bez struje i vode, kao i ostatak većinskog stanovništva, no razlika je u tome što, primjerice, Romi u Vrtnom putu žive u smeću, u kućicama od kartona i nitko ih nije obišao, rekao je Ramiz Ajdin, član Vijeća romske nacionalne manjine.
Duga je povijest Roma u Hrvatskoj, stigli su još u 14. stoljeću:
– Romi potječu iz Sjeverne Indije, po nekim zapisima koje smo uspjeli pronaći. Puno se institucija bavi romskim pitanjem, njihovim iseljenjem iz Indije i njihovim putovanjima po cijelom svijetu, ima nas jako puno. Mi smo jedini ljudi koji nemaju vlastitu državu. Romi nikad nisu sudjelovali u ratu, nažalost u doba NDH znamo što se dogodilo, prvi logor bio je osnovan 1941. godine u Koprivnici, zatim su uslijedili Jasenovac i Uštica. Znamo koliko je Roma ubijeno. No, žalosno je što je sve to ostalo na papiru, nikako da se digne na veći nivo.
Ono što Romi imaju od nacionalnih simbola su himna i zastava, a slave i brojne događaje kroz godinu:
– Imamo peti studeni, gdje ćemo obilježiti Svjetski dan romskog jezika, tu su i Đurđevdan, Vasilica, to su romski praznici. Ubrzo ćemo obilježiti Dan žena, Đurđevdan, a između tog dijelit ćemo i stipendije.
Romi, kao i druge nacionalne manjine, sudjeluju u obilježavanju Dana nacionalnih manjina na Zrinjevcu, a bave se i brojnim drugim aktivnostima:
– Vijeće se bavi problematikom Roma u Zagrebu, imamo i događanjima s drugim nacionalnim manjinama, to bude u rujnu, gdje svatko predstavlja kuhinju, kulturu i tradiciju. Moram se pohvaliti da je naš štand najposjećeniji što se tiče hrane. Bitne su nam i stipendije, 2012. godine smo stipendirali samo pet učenika, a sad imamo i studente i učenike koji primaju stipendije, zahvaljujući bivšem gradonačelnikom. Bilo je problema u pregovorima s gradonačelnikom Tomaševićem, ali imao je razumijevanja i uspjeli smo to realizirati.
Inače, Romi su poznati po svojoj kulturi koja se, ipak, dijelom razlikuje od države do države:
Što se tiče folklora, Roma u Hrvatskoj ima od svugdje, iz Makedonije, Rumunjske, Bosne, svi smo mi isti, ali različitosti se vide, u folkloru, govoru, odijevanju, itd. Folklor smo imali prije, trajalo je desetak godina, ali kako su djeca rasla i školovala se, to se pogubilo, ali radimo na tome da već sljedeće godine imamo folklor.
– Bez obzira na prava koje imaju, Romi su i dalje diskriminirani u Hrvatskoj.
To se ne može sažeti u minutu ili dvije. Jako puno civilnih romskih udruga izlaze u medije, putem portala, web stranica, društvenih mreža, pokušavaju pokazati drugu sliku. Grad Zagreb ima razumijevanja, osnovali smo radnu skupinu koja će pratiti akcijski plan, po kojem će nam biti zacrtano da radimo na zapošljavanju i stanovanju, ali i diskriminaciji. Ono što je bitno napomenuti jest da većinsko stanovništvo mora biti educirano, a ne mi.
Stradanje u Drugom svjetskom ratu Romi obilježavaju jednom godišnje u Uštici.
