Autor: Maja Jurišić
Jasenka Haleuš, dopredsjednica Hrvatske čiste stranke prava, nositeljica je liste Pravaškog bloka, u koji su ujedinjeni HČSP i A-HSP, za Skupštinu Zagrebačke županije. Ideja o zajedničkom izlasku na izbore, tvrdi Haleuš, došla je iz želje da se unesu promjene u županiju koje obuhvaćaju ravnomjerno ulaganje u sva područja županije, razvoj gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao i unaprjeđenje turističke ponude. Gdje Pravaški blok vidi prednosti ove županije i u kojem smjeru treba njen razvoj ići u budućnosti, Haleuš nam je otkrila u intervjuu.
Što vas je potaknulo da izađete na lokalne izbore za Zagrebačku županiju?
Mi smo ozbiljna politička stranka, koja je daleko jača u stvarnosti nego što se možda vidi po medijima. Na zadnjem Saboru stranke, u prosincu 2012. godine, izabrana sam za dopredsjednicu HČSP-a i tu svoju dužnost shvaćam vrlo ozbiljno. Stoga na ovo pitanje ne mogu drugačije odgovoriti, nego da mi nije potreban poseban poticaj za izlazak na izbore, to je moja dužnost i obveza kako prema samoj stranci i još više prema Županiji u kojoj živim.
Kako je došlo do odluke da se ujedinite u Pravaški blok?
Koji su najveći nedostaci Zagrebačke županije? Što se moglo bolje učiniti proteklih godina?
Kada govorimo o Zagrebačkoj županiji, moramo spomenuti da je to jedna od najperspektivnijih županija u kontinentalnoj Hrvatskoj, jedan od razloga je i blizina Zagreba u koji možemo plasirati proizvode proizvedene u županiji, omogućiti veliki dolazak turista, izletnika u ovaj, mogu sa sigurnošću reći, najljepši dio Hrvatske. Nemamo more, no to itekako nadoknađujemo svim ostalim. Imamo potencijal za velike poslovne zone, no u to se trebaju uključiti i lokalne zajednice općine i gradovi. Neki su uspjeli u tome, kao što su Sveta Nedelja ili Samobor, a loš primjer su općina Križ i Ivanić Grad, što je područje iz kojeg i sama dolazim. Vrlo me zabrinjava činjenica da se jedna od kandidatkinja, koja dolazi iz te sredine, kiti nepostojećim perjem i izjavljuje da treba probuditi i zaljuljati županiju, a nije uspjela zaljuljati i pokrenuti jednu općinu, već steći veliko nezadovoljstvo građana na svom području. Moglo se više i bolje slušati građane Zagrebačke županije, misliti na njihove potrebe i posvetiti im više pažnje, vremena. Trebalo je živjeti život sa stanovnicima županije. U posljednjih nekoliko godina napravilo se mnogo, no znate kako se kaže, uvijek se može i bolje. To nije samo na županu i zamjenicima, već i na vijećnicima.
Je li po vašem mišljenju Zagrebačka županija jednako razvijena?
Istok, zapad, sjever i jug Zagrebačke županije treba biti isto i svi ljudi na tim područjima trebaju jednako dobro živjeti, no okrenemo li se malo oko sebe vidjet ćemo da to i nije tako, no kao što sam već i spomenula, nije sve na županiji, već i na lokalnoj vlasti. Poslovne zone u zagrebačkoj županiji nisu ravnomjerno raspoređene, što je jedan od uvjeta da se ljudi iz određenog područja zaposle i da si osiguraju egzistenciju. Važne su za unaprjeđenje kvalitete života i smanjenje bespotrebnih putovanja na drugi kraj županije ili još dalje u potrazi za poslom. Treba privući investitore i omogućiti im sve potrebne usluge koje pruža lokalna samouprava na području izgradnje poslovnog objekta , a ne da se papirologija rješava godinama jer svako radno mjesto koje se otvori je nova sreća čovjeka koji je dobio posao. Potrebna je bolja suradnja s gospodarstvenicima, obrtnicima i poduzetnicima s područja cijele županije, definiranje strategija i mjera za razvoj gospodarstva i poduzetništva.
Ulaže li se danas dovoljno u turizam Zagrebačke županije? Kakvi su vaši planovi u tom području?
Znate sada ste mi postavili najdraže pitanje? Naime ,mogu reći da sam tu doma. Turistička ponuda u županiji nema granica, no ima u smještajnim kapacitetima kojih je nedovoljno. Nemamo gdje smjestiti jedan, a kamoli dva autobusa turista, iako im imamo puno toga ponuditi. Prekrasan krajolik, koji je izuzetno bitan, bogata povijest ostavila je traga u današnjici, brojne kurije, dvorci. Popis ljepota je beskonačan. Sve imamo, prekrasne muzeje prepune našeg povijesnog nasljeđa, folklor, narodne nošnje, pjesme, a da ne govorim o odličnoj hrani. Imamo i brojne manifestacije, no to nije dovoljno, trebamo zadržati turiste na ovom području nekoliko dana i pokazati im čarobni svijet Zagrebačke županije. O turizmu bi vam mogla govoriti satima, no iskreno se nadam da će se područje cijele kontinentalne Hrvatske više probuditi jer ovo sada nije dovoljno.
Kakav je vaš stav o poljorpivrednoj proizvodnji Zagrebačke županije? U kojem smjeru bi je trebalo razvijati?
Zagrebačka županija sa svojih preko 16.000 poljoprivrednih gospodarstava svakako je poljoprivredno područje izuzetnog potencijala. Po meni i ovdje Zagrebačka županija, kao i u gospodarstvu, treba iskoristiti neposrednu blizinu grada Zagreba. To znači da treba ulagati u turističke potencijale. Sada županija ima tri vinske ceste – Zelinsku, Plešivičku i Samoborsku, no potrebno je još vinskih cesta i turističkih objekata na njima. Na taj način poljoprivredni proizvođači mogu bez posrednika i po većoj cijeni prodavati i ostale poljoprivredne proizvode, a ne samo vino. U tu svrhu potrebno potrebno je uz poticaje i subvencije dodatno ulagati u promidžbu turističkih destinacija kojih Zagrebačka županija već i sada ima zaista puno. Posebnu bih pažnju posvetila i stočarstvu jer smo svjedoci stalnog smanjena stočnog fonda u našoj županiji, a znamo da se stoka u Hrvatsku uvozi.
U Zagrebačkoj županiji veliki problem su poplave. Jeste li i na to mislili u svome programu?
Što se tiče poplava, odnosno izgradnje nasipa da bi se one spriječile, za to su zadužene Hrvartske vode i one mogu i moraju konačno riješiti tu problematiku. Na tome ću inzistirati kada budem članica Skupštine Zagrebačke županije.
U kojem smjeru planirate razvijati Zagrebačku županiju u budućnosti?
Već sam na neki način odgovorila na to pitanje. Zagrebačka županija u svakom smislu treba iskoristiti blizinu grada Zagreba, kroz svoje turističke i poljoprivredne potencijale, a što se tiče gospodarstva, treba dovesti privredu u mnogobrojne poslovne zone, ali isključivo onu ekološki prihvatljivu jer tu je Zagreb uglavnom iskoristio svoje potencijale.
Na vašoj listi našlo se nekoliko vrlo mladih kandidata, među njima i službeno najmlađi. Kako to da ste odlučili tako mladim ljudima dati priliku i na listu staviti ljude bez iskustva?
Točno je da Pravaški blok ima najmlađeg kandidata na listi s tek navršenih 18 godina, što je zaintrigiralo i neke medije. Promoviranje mladih u politici je temeljna odrednica HČSP-a jer smatramo da je jedino tako moguće početi mijenjati stvari na bolje. Mladi ljudi nemaju iskustva u politici, to je točno, ali kako će to iskustvo steći, ako se ne uključe u politiku. Mi razbijamo stereotipe da je politika nečasno zanimanje, a koje su nametnuli ovi nesmjenjivi i, po njima, nezamjenjivi političari koji vladaju zadnje 22 godine, kako bi tako uništili svaku volju za bavljenjem politikom.
Što građani mogu očekivati od Pravaškog bloka, ako vam daju svoju potporu za ulazak u Županijsku skupštinu?
Građani u Županiji od nas mogu očekivati poštenu i iskrenu politiku. To bi značilo da se ono što obećamo mora provesti, a ne da to služi za mazanje očiju dok ne dobijemo glas od njih. U praksi to znači poticanje malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva, poljoprivrede i stočarstva. Znam da nećemo biti najbrojniji u Skupštini, no sigurno ću biti najglasnija vijećnica i zastupati interese svih stanovnika Zagrebačke županije.
Prvog srpnja Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Gdje će Zagrebačka županija tražiti svoju priliku na europskom tržištu? Što im može ponuditi?
Što se tiče EU, glavni dobitak Hrvatske u tome je da joj na raspolaganju stoje izdašni fondovi kada u nju uđemo. Tu moramo dati maksimalne napore na velikim projektima – vodoopskrbe, zbrinjavanja otpada i slično jer znamo da dokumentacija mora biti pripremljena vrlo precizno i da tu od njihove strane nema popuštanja. Svjesni smo da bez njihove pomoći tako velike i skupe projekete ne bismo mogli realizirati još desecima godina. Prateći županiju posljednjih nekoliko godina, mogu reći da su se itekako dobro spremili za projekte, odnosno za apliciranje na kohezijske fondove EU, što i pokazuju rezultati njihovog rada u razvojnoj agenciji Zagrebačke županije. Dok ih neki kritiziraju, ja ću ih itekako hvaliti jer je to istina. No, da se može i bolje, itekako je točno. Trebamo u to uključiti i naše poljoprivrednike, obrtnike i udruge da i sami nauče kako, a potom apliciraju na fondove jer mi se nekako čini da nam tu još treba znanja. Trebaju se općine i gradovi više uključiti u fondove EU i kandidirati svoje projekte, a to je po mome mišljenju zadaća Zagrebačke županije da na neki način pogura lokalnu zajednicu da rade na tim projektima. Da zaključimo, ovoj Županiji treba manje priče, a više rada.