Autor: 3/25/2011 16:01
Slučaj likvidacije Obrtničko šedne banke dodatno se zakomplicirao jer se Agencija za zaštitu tržišog natjecanja javila kao nadležna.
Zahtjev Gradu Zagrebu za otpisivanjem dijela potražvanja od Obrtničko šedne banke d.d. mogao bi otvoriti cijeli niz neugodnih pitanja. Od toga kako je poslovala banka koja je propala za dvije godine i tri mjeseca do toga kako je njezin rad nadzirao HNB.
Grad od banke potražuje 26 milijuna kuna
Banci je 22. prosinca proše godine HNB oduzeo dozvolu za poslovanjem te pokrenuo likvidaciju. Ovi postupci su pokrenuti jer su gubici premašili temeljni kapital banke za 17 milijuna kuna. Kako se moglo vidjeti iz revizorskih izvješaja banka nije propala zbog lošh plasmana kredita već zbog toga šo su rashodi poslovanja bili već od prihoda. Ili jednostavnim rječnikom rečeno bankari su si isplaćivali veće plaće od onoga šo je banka mogla isplatiti prema ostvarenoj zaradi. Na taj načn banka je ušla u financijske dubioze koje su dovele do njezinog sloma.
Ovaj cijeli slučaj našao se i pred Gradskom skupšinom jer je jedan od većh deponenata Zagreb. Naime, Grad od te banke potražuje 26 milijuna kuna. Osim Zagreba među velike deponente spadaju Hrvatska obrtnička komora, Udružnje obrtnika Zagreb, Obrtnička komora Zagreb, Razvojna agencija Zagreb i Zagrebačka županija. Svi bi oni trebali umanjiti svoja potraživanja kako bi se omogućila prodaja banke.
Naime, Držvna agencija za osiguravanje šednih uloga izašla je sa ovakvim prijedlogom kojem je cilj da se ta banka proda nekoj drugoj kreditnoj instituciji. Od novca, koji bi platio novi vlasnik namirila bi se potražvanja vjerovnika. No s obzirom da su gubici veći od temeljnog kapitala ne može se očekivati da bi iznos, za koji bi kupio novi vlasnik ovu banku, bio dovoljan da se podmire svi dugovi. Upravo zato se traži od velikih deponenata da se odreknu dijela potražvanja kako bi se mogla banka prodati za manji iznos.
Ukoliko veliki deponenti ne pristanu na umanjivanje svojih potražvanja koja se po nekim procjenama kreću oko 40 posto, alternativa je stečaj. Prema riječima Andrija Jurčeca stečaj je puno gora opcija za Grad jer bi u tom slučaju vjerojatno ostao bez ičega. Grad bi u stečajnom postupku bio u četvrtom redu za naplatu te se pretpostavlja kako novaca viš ne bi bilo kada bi se namirili oni koji se nalaze u višm redovima.
Netko treba odgovarati za ovu avanturu
Zato je Jurčec sugerirao gradskim zastupnicima da prihvate zaključak kojim se omogućava otpis dijela duga kao manje loše rješenje te da Grad spasi onaj dio sredstava koji se spasiti može. S ovom konstatacijom nisu se složli svi zastupnici. Najglasniji u protivljenju bio je HNS-ovac Dragan Kovačević koji je potegnuo odgovornost HNB-a za propast banke.
– Netko treba odgovarati za ovu avanturu. Mislim da bi Zagreb trebao tužti HNB. Oni su prvo navukli šednu zadrugu da postane banka, onda je Grad uložo novac u tu banku koja je na kraju propala – kazao je Kovačević i konstatirao:
– Da HNB nije stvorio mogućosti da se zadruga pretvori u banku mi nikada ne bi mogli napraviti tako lošu investiciju.
Kovačević je na kraju kazao kako bi da je u Hrvatskoj anglosaksonski pravni sustav takva tužba bi bila moguća jer HNB snosi odgovornost za propast šedionice.
Inače, Obrtničko šedna banka nastala je pretvaranjem šedne obrtniče zadruge koja je postojala preko 70 godina. Ono što je zanimljivo je da banka nije davala loše kredite te su oni uglavnom naplativi, zapravo oni predstavljaju jedinu vrijednost zbog koje bi neka financijska institucija htjela kupiti ovu propalu banku.
Dio zastupnika slaže se s konstatacijom da HNB ne može biti amnestiran od odgovornosti za propast ove banke jer je njihova dužost bila kontrolirati njezin rad. Kako će situacija na kraju završiti te hoće li Grad prihvatiti otpisivanje dijela potražvanja ili će se ići na stečaj ostaje upitno. Situaciju je dodatno zakompliciralo mišjenje Agencije za zašitu tržšog natjecanja (AZTN). Naime, ova agencija upozorava kako otpisivanje dijela duga zapravo davanje potpore poduzetnicima što je zakonom zabranjeno. Naime za davanje svake potpore nužno je dobiti suglasnost AZTN-a koji mora potvrditi da se tim poticajima ne dovodi nekog poduzetnika u privilegirani položaj.
