Ekonomske krize, različiti osobni i obiteljski problemi, te brojne druge nesretne okolnosti mogu dovesti osobu do beskućništva. Beskućnici na zagrebačkim ulicama, nažalost, nisu rijetkost. Velik broj naših sugrađana ostao je bez cijele svoje imovine zbog dugova ili zbog otkaza na poslu, te su prepušteni životu ulice.
Mile Mrvalj, predsjednik Humanitarne udruge “Fajter” za pomoć beskućnicima, ustvrdio je da su krize koje se posljednjih godina redaju jedna za drugom dodatno povećale broj beskućnika i građana na rubu beskućništva. Na rubu siromaštva žive mnogi, posebice umirovljenici, ističe Mrvalj te upozorava da je sustav pomoći beskućnicima spor i trom. Najveći je problem beskućnicima što ne posjeduju osobne dokumente te na taj način nemaju pristup socijalnoj pomoći, zdravstvenome osiguranju, odnosno drugim riječima, ne postoje, istaknuo je Mrvalj, te dodao da se oni mogu jedino izvući iz takve situacije uz pomoć drugih.
Uz brojne beskućnike, posljednjih godina se na zagrebačkim ulicama može vidjeti i velik broj izbjeglica i migranata koji se nalaze u sličnoj situaciji kao i beskućnici. Mrvalj upozorava da se migrante i izbjeglice nerijetko iskorištava kao ilegalnu jeftinu radnu snagu. Ponekad dolazi i do sukoba između beskućnika i migranata jer se radi o ljudima iz različitih kultura, napominje Mrvalj, te dodaje da ima razumijevanja za migrante jer su oni vrlo često nepovjerljivi i uplašeni zbog teške situacije u kojoj se nalaze.
Na koncu je Mrvalj zaključio da su izbjeglice i migranti u Hrvatskoj, kao i beskućnici, žrtve lošeg sustava, te da je nužno da se stvari mijenjanju i da se svima njima pomogne.