Parkinsonova bolest je kronična, neurološka bolest, odnosno bolest mozga koja u većini slučajeva nije hitno stanje, tako da se na neki način može i pričekati s postavljanjem dijagnoze, odnosno s početkom liječenja.
Najčešće se s liječenjem počinje kada pacijent počinje imati smetnje u svakodnevnom funkcioniranju, odnosno da simptomi postaju izraženiji. Tada se svakako preporuča da se počinje s liječenjem. Ukoliko pacijent nema jako izražene simptome, nije neophodno da liječenje odmah počne – naglasio je liječnik.
Najraniji znakovi Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest ima četiri glavna znaka, a to su usporenost, ukočenost, drhtanje i gubitak ravnoteže. Kad se navedeni znakovi kod pacijenta pojave, liječnici savjetuju liječenje. Međutim, pacijent može imati i rane znakove, odnosno nemotoričke simptome Parkinsonove bolesti gdje se često spominje poremećaj njuha (slabiji osjet njuha) koji može nastupiti čak i godinama prije same Parkinsonove bolesti, zatim se mogu javiti i smetnje vida (zamagljeni vid, smanjena osjetljivost na kontrast i smanjena osjetljivost na boje). Također, ono što je jako bitno mogu se javiti i dosta se često javlja depresija prije nastupa same dijagnoze Parkinsonove bolesti. Pacijenti mogu imati i određene autonomne smetnje, znakove ortostatske hipotenzije i pad tlaka pri ustajanju gdje se može osjetiti vrtoglavica i nestabilnost u hodu, a jasno, mogu se pojaviti i smetnje pri spavanju. Uz ove česte simptome, pacijent kod kojeg se razvija Parinsonova bolest može primijetiti i promjena u rukopisu u smislu da rukopis postaje sitniji.
Ono što možemo reći za Parkinsonovu bolest je da se radi o neurološkoj bolesti koja se može uspješno liječiti, pogotovo u početnim fazama. Posljednjih godina, uz razvoj moderne znanosti postoje i naprednije metode liječenja kao što su duboka stimulacija mozga, primjena duodopa pumpe koje sse u današnje vrijeme češće primijenjuju – tvrdi liječnik.
Uz nove metode, na tržištu su dostupniji i novi lijekovi.
Kako si pacijent najbolje može pomoći, liječnik preporuča fizičku aktivnost s kojom se može usporiti razvoj bolesti i odgoditi njen početak. Važno je biti uporan i kontinuiran u aktivnosti, a ističe ples kao odlično rješenje. Osim toga, treba obratiti pozornost i na prehranu, a naročoito dobro se pokazala mediteranska koja obiluje antioksidansima koji također mogu pomoći pri odgodi razvoja bolesti ili smanjenju simptoma.
Na što se pacijenti ipak moraju usredotočiti jest da paze na sebe kako se izlažu. Postoje čimbenici rizika koji su povezani s razvojem Parkinsonove bolesti. Radi se jasno, o genetici, na koju ne možemo utjecati. Na što ipak možemo utjecati je da se pacijent ne izlaže bunarskoj vodi koja može biti povezana s razvojem Parkinsona, izbjegavanje pesticida i raznih toksina.
Tremor sam po sebi ne mora biti znak Parkinsonove bolesti. Puno je češće, pogotovo ako je u obitelji prisutno, takozvani esencijalni tremor koji se obično javlja na obje ruke simetrično. Kod Parkinsonove je bolesti, međutim jako bitno znati da simptomi počinju unilateralno, odnosno jednostrano. Dakle, tremor ili zakočenost jedne ruke i noge.
Parkinsonova bolest je rijetko nasljedna, iako ističe liječnik da u posljednje vrijeme postoje istraživanja koja pokazuju da ima dosta pronađenih gena koji su povezani uz Parkinsonovu bolest, ali sama nasljednost je tvrdi, dosta rijetka.
U Parkinsonovoj bolesti nastaju poremećaji zbog propadanja neurona koji si zaduženi za produkciju dopamina u nigrostrijatalnom putu u mozgu. Mišići su zahvaćeni baš zbog toga što nema dovoljno dopamina.
Svi lijekovi imaju svoje negativne karakteristike, ali ne može se za njih reći da su jako toksični – ističe liječnik. U slučaju uzimanja prekomjerne količine, može doći do toksične doze i uzrokovati trovanje. U redovnim dozama to nije slučaj. U slučaju pojava nuspojava, pacijenti bi se trebali hitno konzultirati sa svojim liječnikom kako bi se lijek promijenio.
ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
