Autor:: Lea Lamešić 12/9/2010 12:31
Na Tribini Grada Zagreba, 8. prosinca održan je okrugli stol na temu ”Utjecaj mozga na povećanje tjelesne mase”, u organizaciji Udruge za prevenciju prekomjerne težine i suorganizaciji Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, Hrvatskog društva za debljinu, HLZ, Koalicije udruga u zdravstvu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
Nužna je edukacija samih liječnika i osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, zbog podcijenjene uloge tjelesne aktivnosti treba upražnjavati sve oblike kretanja, a da je debljina bolest koja će nestati jedino svjesnom pametnom intervencijom, samo su neki od zaključaka sa održanog okruglog stola na temu ”Utjecaj mozga na povećanje tjelesne mase”.
Prof. dr.sc. Mirko Koršić, FRCP, te predsjednik Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a je naglasio kako ne jedemo zato što smo gladni, već jedemo iz navike, a debljina postaje problem kada više unosimo nego što trošimo.
Hormoni i geni
Glede problema debljine kao jednog od najvećih globalnih javnozdravstvenih problema današnjice, progovorio je i dr.sc. Krešimir Jergović koji je naglasio da postoji gen koji je povezan sa debljinom, a 46 posto populacije u Europi je nosilac tog gena. Hormon grelin je odgovoran za napadaje gladi jer stimulira centar za apetit u mozgu. Grelin čini osobe gladnima, a on također stimulira centar za nagradu u mozgu, objasnio je Jergović.
– Tijekom evolucije hrana je bila nagrada – rekao je Krešimir Jergović.
Poznata nutricionistica dr. sc. Darija Vranešić-Bender smatra kako hrana više nije nagrada, ona je užitak.
– Hranjenje je hedonističko iskustvo – rekla je.
Debljina je bolest
– Debljina je bolest koja nastaje spontano i uzrokovana je vanjskim silama, ali neće spontano i nestati. Nestati će jedino svjesnom pametnom intervencijom – istaknuo je dr.sc. Jozo Jelčić, te dodao da u debljini dolazi do promjena u funkciji mozga i da ona može utjecati na kvalitet života.
Promjene koje mogu nastupiti, a tiču se kvalitete života su depresija, socijalni problemi-stigmatizacija, problemi s disanjem i spavanjem, slabljenje memoriije i kognitivne funkcije, problemi s disanjem i spavanjem, slabija pokretnost do potpune nesamostalnosti.
Hrana i mozak
Dr. sc. Darija Vranešić-Bender je rekla kako djelovanje hrane na kemijske procese u mozgu nije jednostrana veza, već povratna.
– Mozak je metabolički gigant, koji koristi oko 20 posto kisika i 20 posto glukoze (šećera) koji cirkulira ljudskim krvotokom, a ima mali kapacitet pohrane budući da zauzima samo dva posto tjelesne mase.
Vranešević – Bender se dodaknula i prehrane tijekom trudnoće. Naglasila je kako prehrana majke tijekom trudnoće ima veliku ulogu, a da je pogotovo važno unositi u organizam omega-3 masne kiseline budući da unos ribe ima povoljan učinak na ljudski mozak.
Emocionalni stres i debljanje
Na problem debljine se osvrnuo i psihijatar Veljko Đorđević koji liječi pacijente s takvim problemom u Centru za liječenje debljine.
– Koristimo kognitivno-bihevioralni pristup u centru. Taj se model nama pokazao najboljim i najučinkovitijim. Učimo ih kako jesti, kako sporo jesti, dramskoj pauzi tijekom jela te kad, zašto i zbog koga su se udeblljali – objasnio je Đorđević.
