Program MSU-a bazirat će se na stoljeću iza nas

Autor:: Maja Gujinović, Autor:: Nevena Ilić 1/15/2010 23:04

Retrospektivnom izložbom Aleksandra Srneca pod nazivom ‘Prisutna odsutnost’ u nedjelju, 17. siječnja, Muzej suvremene umjetnosti počinje izlagačku godinu. Kako je najavljeno, ova prva izložbu u novoj zgradi Muzeja predstavlja orijentir kojim će se ubuduće voditi program MSU-a.

– Izborom retrospektive Aleksandra Srneca potvrđujemo izložbenu politiku kuće, kojoj će i ubuduće okosnica biti proučavanje i predstavljanje autora iz vremena apstraktnih, konstruktivnih i kinetičkih tendencija druge polovice 20. stoljeća – objasnila je na konferenciji za novinare Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja, potvrdivši time mnoge primjedbe kritičara upućene upravo prema zagovaranju starijih autora, što se može primjetiti i u stalnom postavu.

Vukić: Zgrada MSU-a vezana je za umjetnički krug sredine 20. stoljeća

Iako je Aleksandar Srnec utirao put umjetnosti 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća, što je Pintarić i istakla, te je kao takva umjetnička veličina zaslužio dostojnu prezentaciju u ovoj instituciji, neobično je da se cijeli program jednog Muzeja, koji u imenu nosi pridjev suvremeni, orijentira na umjetnost stoljeća koje je, sada već cijelo desetljeće, iza nas.

Naime, dok se drugi svjetski muzeji koji nose predznak suvremenosti zaista i bave aktualnim umjetničkim pravcima, MSU ima potrebu istraživati umjetnike čiji opusi nisu, po mišljenju ravnateljice, dovoljno istraženi i vrednovani, iako čine većinu postava njenog Muzeja.

– Važno je vidjeti Srnca u jednom društvenom prostoru, jer je on multimedijalni umjetnik. No, bitan je i povijesni kontekst zbog toga jer je cijela zgrada MSU-a vezana za kulturni krug 60-tih godina, a ponajviše skupine Exat 51 – potvrdio je intenciju MSU-a Feđa Vukić, jedan od autora tekstova u katalogu izložbe.

Aleksandar Srnec pionir je neoavangardnog pravca koji je Zagreb svrstao u vrh svjetske umjetnosti

Samozatajna pojava Aleksandra Srneca veže se uz grupu EXAT 51, koja je Zagreb 50-tih i 60-tih godina prošloga stoljeća svrstala u sam vrh avangardne umjetnosti u svijetu. Iako je on posebno vezan uz područje kinetičkih i svjetlosnih istraživanja, njegov opus obuhvaća i grafički dizajn, dizajn izložbi, film i animaciju. Upravo je o Srnecovom filmskom opusu i animaciji, koji su pomalo nepoznanica, govorio Hrvoje Turković.

– Fillmski radovi Aleksandra Srneca te njegove luminoplastike su ekperimentalne, za njih se malo znalo, a sam su začetak avangarde – objasnio je Turković. Povjesničar umjetnosti i jedan od boljih poznavatelja Srnecova opusa Ješa Denegri  istaknuo je da je riječ o multidisciplinarnom umjetniku koji kao takav briše granice između čistih umjetnosti.

Uz izložbu je organizirano i 30 radionica te drugih popratnih programa

– Ako je itko zaslužio ovakvu izložbu to je zasigurno Srnec, koji je oduvijek bio samozatajan, nikad se nije gurao za medijsku pažnju. Zaista visoko etičko – moralna ličnost – rekao je Denegri.

Inicijator izložbe, koja će biti otvorena do 14. veljače, je kolekcionar Marinko Sudac, iz čije kolekcije dolazi dio radova, dok je ostatak iz fundusa MSU-a. U popratnom programu izložbe, koji je stvarno širok i inspiriran Srnecovim radom, uključene su likovne, glazbene i kazališne radionice, od kojih je većina namijenjena djeci.

– Od početka rada zgrade organizirano je već 30 radionica, koje su uvijek bile prepune. Samo za ovu izložbu organizirali smo ih još 30 – rekla je Nada Beroš, voditeljica Pedagoškog odjela.

>>> FOTOGALERIJU RADOVA ALEKSANDRA SRNECA POGLEDAJTE OVDJE