Što je melanomski rak kože?
Melanom je vrsta raka kože koji se razvija kada melanociti (stanice koje koži daju tamnu ili smeđu boju) počnu nekontrolirano rasti. Rak počinje kada stanice u tijelu počnu rasti bez kontrole. Stanice u gotovo bilo kojem dijelu tijela mogu postati rak, a zatim se mogu proširiti na druga područja tijela. Da biste saznali više o raku i kako počinje i širi se, pogledajte Što je rak? Melanom je puno rjeđi od nekih drugih vrsta raka kože. Ali melanom je opasniji jer postoji veća vjerojatnost da će se proširiti na druge dijelove tijela ako se ne otkrije i ne liječi rano.
Gdje počinju karcinomi kože?
Većina karcinoma kože započinje u gornjem sloju kože, koji se naziva epidermis. Postoje 3 glavne vrste stanica u ovom sloju:
Skvamozne stanice: To su plosnate stanice u gornjem (vanjskom) dijelu epidermisa, koje se stalno odbacuju kako se nove stvaraju.
Bazalne stanice: Ove stanice nalaze se u donjem dijelu epidermisa, nazivaju se sloj bazalnih stanica. Te se stanice neprestano dijele i stvaraju nove stanice koje zamjenjuju stanice skvamoznih stanica koje se troše s površine kože. Kako se te stanice pomiču prema gore u epidermisu, postaju ravnije i na kraju postaju skvamozne stanice.
Melanociti: To su stanice koje mogu postati melanom. Oni inače stvaraju smeđi pigment koji se zove melanin, a koji koži daje preplanulu ili smeđu boju. Melanin štiti dublje slojeve kože od nekih štetnih utjecaja sunca.
Epidermis je bazalnom membranom odvojen od dubljih slojeva kože. Kada rak kože uznapreduje, općenito raste kroz ovu barijeru i ulazi u dublje slojeve.
Melanomski karcinomi kože
Melanom je rak koji počinje u melanocitima. Drugi nazivi za ovaj rak su maligni melanom i melanom kože. Većina stanica melanoma još uvijek proizvodi melanin, tako da su tumori melanoma obično smeđi ili crni. Ali neki melanomi ne stvaraju melanin i mogu izgledati ružičasti, žuti ili čak bijeli. Melanomi se mogu razviti bilo gdje na koži, no vjerojatnije je da će početi na trupu (prsima i leđima) kod muškaraca i na nogama kod žena. Vrat i lice druga su uobičajena mjesta.
Tamno pigmentirana koža smanjuje rizik od melanoma na ovim uobičajenim mjestima, ali svatko može dobiti melanom na dlanovima, tabanima ili ispod noktiju. Melanomi se također mogu formirati u drugim dijelovima vašeg tijela, kao što su oči, usta, genitalije i analno područje, ali oni su puno rjeđi od melanoma kože. Melanom je mnogo rjeđi od nekih drugih vrsta raka kože. Ali melanom je opasniji jer postoji veća vjerojatnost da će se proširiti na druge dijelove tijela ako se ne otkrije i ne liječi rano.
Druge vrste raka kože
Postoje mnoge druge vrste raka kože. Rak kože koji nije melanom ponekad se grupira kao nemelanomski rak kože jer se razvija iz stanica kože koje nisu melanociti. Oni se ponašaju vrlo različito od melanoma i često se liječe različitim metodama.
Bazocelularni i planocelularni karcinom kože
Rak bazalnih stanica i karcinom skvamoznih stanica daleko su najčešći karcinomi kože i zapravo su češći od bilo kojeg drugog oblika raka. Budući da se rijetko šire (metastaziraju) na druge dijelove tijela, karcinom bazalnih stanica i skvamoznih stanica obično manje zabrinjavaju i liječe se drugačije od melanoma. O ovim vrstama raka raspravlja se u bazalnom i skvamoznom raku kože.
Kako obaviti samopregled kože?
Pomoću zrcala pogledajte cijelo tijelo: prsa, leđa, bokove i lice
Provjerite laktove i ruke, posebno gledajući stražnji dio nadlaktice, nadlanicu i pazuhe
Pregledajte cijele noge i ne zaboravite na tabane i prostor među prstima
Pomoću manjeg zrcala pogledajte vlasište i stražnji dio vrata
Na kraju provjerite stražnjicu i intimno područje.
Tko je pod povećanim rizikom od tumora kože?
- osobe svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kos
- osobe s velikim brojem madeža (više od 50)
- osobe koje provode puno vremena na Suncu
- osobe u čijoj obitelji je bilo oboljelih od zloćudnih tumora kože
- osobe koje su zadobile opekline od Sunca, pogotovo u djetinjstvu
- osobe koje koriste solarij
- osobe na imunosupresivnoj terapiji
Liječenje raka kože
Većina slučajeva karcinoma kože su karcinomi bazalnih stanica ili skvamozni karcinomi i mogu se liječiti u ordinaciji dermatologa ili ambulantnom operacijom. Ali agresivniji karcinomi kože, poput melanoma ili karcinoma Merkelovih stanica, obično zahtijevaju opsežnije tretmane, poput operacije, kemoterapije ili imunoterapije.
Liječenje i prevencija raka kože u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je u travnju pokrenut nacionalni društveno-odgovorni projekt “Ne čekaj, CHECKiraj”. U sklopu projekta osigurani su i besplatni preglede madeža za građanstvo, u poliklinikama diljem Hrvatske, kao i besplatne edukativne sadržaje na digitalnim platformama.
„Mi danas živimo uglavnom. kancelarijskim životom. To znači da smo cijele godine u nekakvom uredu, radionici i onda dođemo 15.07. na more i idemo na plažu. Naša koža nije pripremljena jer naša koža ima prirodno obrambene mehanizme protiv ultraljubičastog zračenja koje je opasno i koje izaziva opekotine, a to je ona lijepa crna boja koju dobivamo“. Rekao je meteorolog Nebojša Subanović.
Melanom je zloćudni tumor kože koji se može razviti iz madeža ili na koži gdje prethodno nije bila nikakva promjena. U ranom stadiju, melanom se može uspješno liječiti i tada je prognoza dobra, objašnjava dermatologica Dora Madiraca Glasović.
„Problem s melanomom jest to što je to najopasniji tumor koji vrlo često i rano metastazira. Ako ga se uhvati u početnom stadiju izlječiv je u gotovo 99% slučajeva. Zato uvijek naglašavamo tu prevenciju, odnosno da pacijenti ne čekaju na pregled predugo jer dok primijete neobičnu pojavu na koži prođe 3-6 mjeseci dok se ljudi uopće obrate liječniku“, rekla je dermatologica Dora Madiraca Glasović.
Međutim, uznapredovali melanom može metastazirati u druge dijelove tijela te predstavlja ozbiljnu, ponekad i smrtonosnu bolest. Zato liječnici uporno naglašavaju važnost prevencije. „Pod prevencijom podrazumijevamo samopreglede kože jednom mjesečno za koje bi bilo idealno da ljudi obavljaju. I isto tako i nošenje fotoprotektivnih krema i ostale metode fotoprotekcije npr. nošenje šešira, naočale s UV faktorom, a i izbjegavanje izlaganju UV zračenju između 10 i 17 h“, dodala je Dora Madiraca Glasović.
Grad Zagreb je primjer dobre prakse u Hrvatskoj kad je prevencija zloćudnih tumora kože u pitanju. Naime, još 2007. pokrenut je javnozdravstveni projekt Djeluj sada, čiji je cilj edukacija građana o zdravstveno prihvatljivom ponašanju na suncu i prevencija zloćudnih tumora kože, a kojeg Grad Zagreb od početka podržava. Kakav je plan aktivnosti za 2023. podijelila je s nama pomoćnica pročelnika Mirela Šentija Knežević.
„Ono što je GZ napravio i mislim da je ovo zaista jedan dobar uvod u našu akciju besplatnih i preventivnih pregleda koji će biti u lipnju. Jedan dobar tajming za edukaciju svih dobnih skupina sugrađana, pogotovo roditelja koji odlučuju i o zdravlju djece da se pravovremeno zaštite i vode računa o zdravstveno prihvatljivom ponašanju na suncu“, istaknula je Mirela Šentija Knežević.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.