Autor: Leonarda Lujić 3/27/2010 22:44
Aleksandar Srnec, jedan od najintrigantnijih i najvažnijih hrvatskih umjetnika druge polovine 20. stoljeća preminuo je večeras u svome zagrebačkom domu, u 86. godini života.
Samozatajna pojava ovog velikog umjetnika veže se uz grupu EXAT 51, koja je Zagreb 50-tih i 60-tih godina prošloga stoljeća svrstala u sam vrh avangardne umjetnosti u svijetu.
Iako je on posebno bio vezan uz područje kinetičkih i svjetlosnih istraživanja, njegov opus obuhvaća i grafički dizajn, dizajn izložbi, film i animaciju.
Aleksandar Srnec (Zagreb, 1924) studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1943 – 1946. i 1947 – 1949.). 1940-ih godina radi na opremanju jugoslavenskih izložbi u zemlji i inozemstvu s Vjenceslavom Richterom i Ivanom Piceljem. Suosnivač je i član grupe EXAT-51 i potpisnik Manifesta iz 1951. 
Opredijelivši se za apstraktnu umjetnost, likovni jezik podređuje osnovnim geometrijskim oblicima. 1953. konstruira prve kinetičke objekte (Prostorni modulator), oko 1956. počinje eksperimente s pokretnim skulpturama i reljefima, a od 1962. uvodi svjetlost kao bitan element svojih lumino–kinetičkih konstrukcija.
Sudjelovao je u djelovanju Novih Tendencija.
Ambijent Luminoplastika (Galerija SC u Zagrebu 1967) predstavlja prvi luminokinetički objekt-ambijent u hrvatskoj umjetnosti.
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu je upravo ovom umjetniku, po svojem otvaranju u prosincu 2009. godine, posvetio prvu izložbu pod nazivom ‘Prisutna odsutnost’. 
‘Odlaskom velikana poetike eksperimenta ostaje golema praznina u kulturi’
Obitelji preminulog velikana hrvatske umjetnosti brzojavom sućuti obratio se i ministar kulture Božo Biškupić.
– S tugom sam primio vijest da nas je napustio Aleksandar Srnec, klasik hrvatske i svjetske apstraktne umjetnosti, istaknuti slikar, grafički dizajner, autor animiranih filmova, pokretač novih pravaca u hrvatskoj eksperimentalnoj kulturi. Uvijek korak ispred svoga vremena, eksperimentirajući s likovnim izričajem, materijalima i medijima, iskušavajući i šireći granice mogućega, Srnec je svojom iznimnom osobnošću, imaginacijom i umjetničkim slutnjama stvarao vizionarske duhovne i umjetničke svjetove kojima je trajno obilježio hrvatsku i svjetsku likovnu umjetnost. Kao protagonist EXAT-a 51 i Novih tendencija promovirao je neoavangardistički kritički stav, kako prema socrealističkim kalupima tako i prema dogmama visokog modernizma. Prije samo dva mjeseca oduševio nas je dojmljivom retrospektivnom izložbom u velebnim prostorima novootvorenoga Muzeja suvremene umjetnosti, podsjetivši mnogobrojne vjerne poklonike na vrijeme kada je svojim vizionarskim geometrijskim apstrakcijama, luminokinetičkim objektima i kinetičkim skulpturama, ali i zauzimanjem za posve novu interpretaciju likovnih umjetnosti svrstao Zagreb i Hrvatsku među najprestižnije kulturne prijestolnice svijeta. Odlaskom velikana poetike eksperimenta ostaje golema praznina u kulturi koju je svojim djelovanjem oblikovao i trajno obilježio, ali i neizmjeran ponos što nam u umjetničko i duhovno naslijeđe ostavlja svoj opus od najvećega umjetničkog formata – stoji u izrazu sućuti ministra Biškupića.
