Zagrebancija

Prema popisu stanovništva Zagreb je prestal rast

Autor:: Josip Hren 7/13/2011 15:11

Prema službenim statističkim podacima Zagreb je od 1921. do 1981. godine narastao sa 108 tisuća na 770 tisuća stanovnika, dakle 7 puta ili 700 % u 60 godina. No, od 1981. do danas, dakle u zadnjih 30 godina, narastao je za svega 20 tisuća stanovnika, tj. svega 2,5 %. Od 1921. do 1981. Zagreb se povećava 11,4 % godišnje, a u zadnjih 30 godina povećava se svega (zanemarivih) 0.08 % ili 0,8 promila godišnje. Drugim riječima, Zagreb uopće ne raste zadnjih 30 godina. Je li moguće da je tempo rasta manji čak 140 puta? Ma jesmo li mi ludi?!

Dobro se sjećam kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih. Nije bilo prometnih gužvi. Igrao sam se kao dijete na ulici, točnije na kolniku. Svaki je automobil imao svoje parking mjesto u blizini stambene zgrade ili garažu u dvorištu obiteljske kuće, pa se nisu parkirali na kolniku ili na nogostupima kao danas.

Nakon i tijekom domovinskog rata izgrađena su mnoga predgrađa, automobilske gužve postaju nesnosne, ritam života ubrzan… Zar se u ta predgrađa nitko nije doselio, zar se u autima voze duhovi?! Umišljam li ja to gužve i novoizgrađene kuće i zgrade?

Koja je svrha popisa kada ne ocrtava stvarnu situaciju?! Zagreba danas ima barem milijun stanovnika, što je za čitav Split manje od službene statistike.

Ali zašto se popis razlikuje od stvarnosti?

Ponajprije zato što u Zagrebu živi mnogo neprijavljenih osoba. Neprijavljivanje je posljedica manjkavosti Zakona o prebivalištu i boravištu. Taj zakon predviđa obvezu prijave promjene prebivališta i boravišta u roku 8 dana, no u praksi se to ne čini. Vrlo je teško nadzirati živi li netko u Zagrebu ili Ogulinu, a policajaca (barem onih što su u uniformi i na ulici) uvijek je malo i nemaju vremena čekati pred stanovima da bi ustanovili živi li tu netko neprijavljen. Susjedi se ne miješaju u tuđa posla po dobro poznatom zagrebačkom
receptu „ne bi se štel mešati“, pa ih boli briga je li netko u susjedstvu prijavljen ili ne. O tome što taj neprijavljeni stanovnik ne plaća zagrebački prirez i ostala gradska davanja, a koristi zagrebačke ceste, javni prijevoz, kazališta, kante za smeće itd. Zagrepčanci ne razmišljaju.

Mnogi neprijavljeni zaposleni su u Zagrebu i tako ne plaćaju visoki zagrebački prirez čime im se plaće za isti posao u odnosu na prijavljene Zagrepčance uvećavaju. Naime, u općinama i gradovima gdje su prijavljeni ovi neprijavljeni prirez je znatno manji ili ga nema. Primanja im se dodatno uvećavaju i za troškove prijevoza do i s posla, posebno ako je riječ o državnim službenicima i zaposlenima u javnim tvrtkama.

Mnogi „Nezagrepčanci“ u Zagrebu studiraju i stanuju po iznajmljenim stanovima, naravno neprijavljeni. Samim time ne prijavljuju ih niti najmodavci, pa zakaj bi??? Ovako ne moraju plaćati porez na iznajmljivanje.

Najgore od svega je to što se radi o službenim podacima koji služe kao podloga za planiranje prometa, različitih zona namjene prostora, broja mjesta u vrtićima i sl. Pa kako sada planirati nešto kada broj stanovnika ne raste. Ispada da ne treba novih i širih cesta, željeznica, komunalnih vodova, vrtića, škola…

 

Exit mobile version