U Knjižari Matice Hrvatske predstavljena je knjiga “Buddenbrookovi”. To je prvi roman njemačkog književnika Thomasa Manna, objavljen 1901. godine, za kojeg je 1929. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Roman se često smatra njegovim remek-djelom i jednim od najvažnijih djela njemačke književnosti, a podnaslovljen je kao “Propast jedne obitelji”, što jasno sugerira glavnu temu – propadanje ugledne trgovačke obitelji Buddenbrook kroz četiri generacije.
– Roman je jedan od ključnih romana 20. stoljeća, najraniji Mannov roman, završen kad je imao 25, a objavljen kada je imao 26 godina. Taj mladenački roman je bio temelj njegove doživotne slave jer je postao i ostao najpoznatiji njegov roman, čemu je doprinijela Nobelova nagrada 1929., a u obrazloženju nagrade je pisalo da se ona posebno odnosi na taj mladenački roman koji je s vremenom postao klasik 20. stoljeća – rekao je Svjetlan Lacko Vidulić, germanist.
Vidulić naglašava važnost Buddenbrookova kao jednog od najutjecajnijih romana 20. stoljeća, koji je postavio temelje za kasnije razvoj obiteljskih narativa i psiholoških studija likova u književnosti.
Saga o obitelji Buddenbrook, bogatim trgovcima sa sjevera Njemačke, temelji se na autobiografskim motivima, a u njoj je Mann na veličanstven način oslikao život i običaje njemačkoga građanstva 19. stoljeća te njihovu postupnu propast. Thomas Mann koristi bogat i detaljan stil pripovijedanja, s preciznim opisima likova i njihovih unutarnjih stanja. Roman je izrazito realističan, s naglaskom na društvenu kritiku i psihološku analizu. Iako je temeljen na tradicionalnoj strukturi obiteljskog romana, “Buddenbrookovi” također sadrže elemente modernizma, posebice u načinu na koji se Mann bavi sudbinom likova i njihovom nesposobnošću da promijene tok svojih života.
– Vrijednosti su višestruke, kako književno-povijesno, tako i na estetskom planu. Mislim da ovaj roman pruža izvanredan estetski užitak, a s obzirom na evoluciju europskog romana druge polovice 19. i početka 20. stoljeća, on je tranzicijska pojava, koji s jednom stranom leži duboko u tradiciji realizma, a s druge strane otvara puteve modernijeg romana, a ipak je ostao u okružju esteticizma tih pojava koje bilježimo s kraja 19. i s početka 20. stoljeća – pojasnio je Slaven Jurić, profesor književnosti.
Svijet i atmosfera Mannova rodnoga Lübecka u središtu su njegove obiteljske kronike, koja se odvija u razdoblju koje je presudno oblikovalo modernu njemačku naciju. Ipak, povijesno-politički i društveni događaji ostaju u pozadini priče i ne utječu presudno na život i sudbinu četiri naraštaja obitelji.
– Buddenbrookovi ne govore samo o osobnom padu jedne obitelji, već o širem društvenom procesu dekadencije. Mannova kritika buržoazije naglašava prijelaz iz jednog povijesnog razdoblja u drugo, gdje stariji oblici poslovanja, morala i života više ne mogu opstati. U životu sam samo dvije knjige preporučio izdavačima, ovo je jedna od te dvije, jer sam mislio da je vrijeme da se prijevod napravi ponovno, sretan sam što nisam pogriješio, knjiga je već neko vrijeme na tržištu, ima ozbiljnu recepciju, postoji interes za nju, i privatni, i medija, institucija, itd. Drago mi je da je danas možemo promovirati i na taj način zaokružiti radni ciklus koji je bio ozbiljan – poručio je Andy Jelčić, prevoditelj.
Buddenbrookovi ostaju klasik svjetske književnosti, cijenjen zbog duboke analize obiteljskih odnosa, psihološkog realizma i kritičkog portreta društva.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA