Predstavljene su promjene na listi lijekova HZZO-a od 10.02.2025. godine. Značaj tih promjena za liječenje osoba s multiplom sklerozom u Hrvatskoj je velik. Također, prikazani su usporedni podaci liječenja osoba s MS-om u Hrvatskoj i Sloveniji.
Prof. dr. sc. Mario Habek, liječnik u KBC-u Zagreb: “Mi smo napravili istraživanje gdje smo gledali kakav je stupanj neurološke onesposobljenosti ljudi s multiplom sklerozom koji žive u Hrvatskoj naspram onih koji žive u Sloveniji i istraživanje je pokazalo da naši bolesnici imaju znatno veći stupanj neurološke onesposobljenosti nego ljudi u Sloveniji ali isto tako i vrijeme koje je potrebno da netko dosegne neurološku onesposobljenost prema skali po kojoj to mjerimo, puno je brža u Hrvatskoj nego u Sloveniji. Direktni uzrok tomu su restrikcije koje smo mi imali dugi niz godina, znamo da su do 2018. svi kasnili s terapijom i da ta terapija zapravo nije bila onakva kakva bi trebala biti, dok u Sloveniji nikada nisu imali pretjerane restrikcije, oni imaju sve lijekove dostupne onda kada je bolesniku potrebno, neovisno o kriterijima osiguravajućeg društva, tako da se ja nadam da ćemo sa ovom prvom velikom izmjenom da sve lijekove možemo davati već u početku bolesti i mi doseći za deset, dvadeset godina ono što je u Sloveniji već sad prisutno.”
Ovim promjenama, liječnici i oboljeli u Hrvatskoj imaju veći izbor te su tako u mogućnosti odabrati optimalni način liječenja s najboljim mogućim ishodom. Znanstveno je dokazano kako su lijekovi najučinkovitiji u ranijim fazama bolesti te mogu zaustaviti progresiju bolesti. Međutim, u Republici Hrvatskoj do 10. veljače 2025. godine još uvijek je bila ograničena dostupnost lijekova u trenutku postavljanja dijagnoze.
Prof. dr. sc. Mario Habek, liječnik u KBC-u Zagreb: “Pa, to je ogromna promjena. Pravi ishod toga bit će poboljšani rezultat liječenja ljudi koji boluju od multiple skleroze. Danas znamo da je multipla skleroza kronična bolest i ima vrlo težak tijek zato što ako ne liječimo ljude s bolesti multiplom sklerozom, nakon dvadeset godina trajanja bolesti, njih preko 80% imat će nepovratnu neurološku invalidnost što znači da će ili koristiti pomagalo prilikom hoda ili će biti vezani za invalidska kolica. Kad imamo samo umjereno učinkovitu terapiju kao što su interferoni što smo imali prije, taj učinak pada na oko 30 posto, a s visokoučinkovitom terapijom taj postotak postaje zanemariv. Naravno, svaka osoba s multipla sklerozom ne odgovara na svaki lijek i vrlo je bitno da imamo svu dostupnu terapiju sa različitim mehanizmima djelovanja koja je visoko učinkovita odmah po postavljanju dijagnoze jer to dugoročno ima nezamislive pozitivne posljedice na oboljele osobe.”
Ovim izmjenama završena je dugogodišnja borba Saveza društava multiple skleroze Hrvatske i Hrvatskog neurološkog društva. Isti godinama upozoravaju na važnost dostupnosti lijekova i liječenja multiple skleroze odmah po postavljanju dijagnoze. Takvo liječenje optimalno je rješenje s najboljim ishodom za svaku pojedinačnu osobu s MS-om.
Željko Pudić, predsjednik Saveza društava multiple skleroze Hrvatske: “Moram napomenuti da kada smo krenuli u kampanju 2018. godine protiv diskriminirajućih faktora koji su tada postojali za liječenje oboljelih od multipla skleroze, imali smo podršku Hrvatskog neurološkog društva koje nam je jako puno pomoglo.”
Multipla skleroza (MS) jedna je od najčešćih bolesti središnjeg živčanog sustava, mozga i leđne moždine. Svakih pet minuta nekome negdje u svijetu dijagnosticira se MS, a procjenjuje se kako danas diljem svijeta oko 2,9 milijuna ljudi ima ovu bolest. U Republici Hrvatskoj prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz rujna 2024. godine, 8518 osoba ima dijagnozu multiple skleroze.
