U Galeriji Klovićevi dvori, nakon više od trideset godina i povodom stogodišnjice biskupova rođenja opet je otvorena izložba pod nazivom “Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti”. Izložba pripada bogatoj zbirci zagrebačkog biskupa Đure Kokše (Molve, 1922. – Zagreb, 1998.). Valja podsjetiti kako je Kokša osim biskupske funkcije bio i teolog, filozof, povjesničar, kanonist i kolekcionar, a sva ta zanimanja učinila su ga dobrotvorom hrvatskog naroda pa i rektorom Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.
Kroz dvije stotine najznačajnijih djela, Galerija Klovićevi dvori, ovom je izložbom donijela rezime svih cjelina umjetničke zbirke znamenitog biskupa. Uz umjetnost, manje važna nije ni humanistička osobnost biskupa Đure Kokše. Danas ga tako pametimo kao visoko obrazovanog renesansnog čovjeka, koji se svojim djelovanjem zauvijek istaknuo kao promicatelj kulture i umjetnosti.
Tijekom svog života i rada biskup Đuro Kokša sustavno je prikupljao umjetnička djela brojnih domaćih i stranih majstora iz različitih umjetničkih razdoblja koja sežu čak u 16. stoljeće. Zbirku otvorenu za posjetitelje čine četiri zasebne, unutar sebe zaokružene cjeline:
- Zbirka slika starih majstora
- Zbirka inozemnih umjetnika 20. stoljeća
- Zbirka hrvatskih umjetnika 20. stoljeća
- Zbirka hrvatskih naivnih umjetnika.
Osim hrvatskih autora, zbirka obuhvaća i ostvarenja talijanskih, nizozemskih, francuskih, engleskih i drugih slikarskih škola od 16. do 19. stoljeća, radove modernih i suvremenih inozemnih umjetnika među kojima se ističu radovi talijanskih futurista. Talijanski futurizam podrazumijeva književni i likovni pokret koji u Italiji početkom 20. st. odbacuje muzejsku prošlost 19. st., kao i psihološku senzibilnost glazbeno nadahnutoga simbolizma, u ime ideala ratničke muškosti i silovitoga tehnološkog ubrzanja visoko industrijaliziranog društva. Djelovanje ličnosti iz opisanog razdoblja zainteresirala je svojevremeno biskupa Kokšu, a time i višu kustosicu Galerije Klovićevi dvori Danijelu Markotić, koja je u suradnji s predstojnikom Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije Vladom Mikšom omogućila realizaciju otvaranja ove izložbe.
“Stvorila se fama da je dosta stvari izgubljeno što je potpuno krivo, mi neke stvari još popisujemo i po zadnjem popisu više je od 1300 umjetnina, što još nije konačnoj, a radi se i na zbirci knjiga, više od 30 tisuća naslova na sedam jezika”, istaknuo je preč. dr. Vlado Mikšić na otvorenju izložbe.
“Nadbiskupija u svojoj je povijesti u svakom razdoblju imala nekoga kolekcionara ili poznatoga erudita. Postoji opasnost da nakon nekoga vremena njihova djela padnu u zaborav. Upravo zato, da zbirka biskupa Kokše ne bi ostala u zaboravu, iskoristili smo kao povod 100. obljetnicu njegova rođenja da bismo djela pokazali našoj javnosti”, rekao je dr. Mikšić. Dodatan razlog da se široj hrvatskoj javnosti predstave djela iz zbirke biskupa Kokše, napomenuo je dr. Mikšić, bile su i različite glasine koje su se javljale u godinama nakon smrti biskupa Kokše i koje su tvrdile da je dio umjetnina nestao.
Danijela Markotić, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori, rekla je kako je Kokša, paralelno uz svećenički poziv i rad sakupljao umjetnine, još od 1948. i studija u Rimu. “Ondje se formira njegov umjetnički ukus, imao je privilegiju biti okružen s umjetninama, pa i nije čudno da je njegov prvotni zanos bio sa starim majstorima”, dodala je.
“Biskup Kokša odigrao je važnu ulogu u dostupnosti visoke umjetnosti našemu narodu. Mi smo mala sredina i nama nije dostupno ono što je, primjerice, Talijanima dostupno gotovo u svakoj crkvi ili galeriji. Približavanje visoke umjetnosti malomu čovjeku njegova je ključna uloga. Zazirao je od riječi kolekcionar, volio je više da ga se smatra organizatorom prijenosa umjetnina iz bogatih sredina u manje sredine, koje do toga ne bi mogle doći a da im netko to ne prenese”, pojasnila je kustosica Markotić. Stoga je i vrijednost umjetničke zbirke biskupa Kokše usporediva s vrijednošću koju u hrvatskoj kulturi i umjetnosti danas ima zbirka starih majstora koju je hrvatskomu narodu ostavio biskup Josip Juraj Strossmayer, također je izdvojila kustosica Markotić.
Važan čimbenik u biskupovom životu bila je naivna umjetnost pa je tako izložen i dio njegove zbirke i djela Mirka Viriusa, Ivana Generalića, Ivana Večenaja, Ivana Lackovića, Ivana Rabuzina i drugih. Među domaćim autorima čije je umjetnine stekao biskup Kokša nalaze se znamenita imena, poput Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Ive Dulčića, Mirka Račkoga, Otona Glihe i Vanje Radauša.
Izložba se održava do 12. ožujka 2023. pod visokim pokroviteljstvom zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Autorski tim izložbe, uz dr. Mikšića, čine pročelnica Katedre za Crkvenu povijest zagrebačkoga KBF-a dr. Ana Biočić, predstojnica Katedre za umjetnost renesanse i baroka sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta dr. Sanja Cvetnić, stručna savjetnica Arhiva za likovne umjetnosti HAZU-a dr. Darija Alujević i viša kustosica galerije Klovićevi dvori Danijela Markotić.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
