Svojevrsna „fiskalizacija“ računa među poslovnim subjektima u realnom sektoru odgovor je na problematiku s kojom se pokušavaju uhvatiti u koštac sva svjetska gospodarstva – kako povećati vidljivost obveza poduzeća prema državi i kako spriječiti pranje novca koji se, između ostalog, koristi i za financiranje terorističkih ataka.
Što to znači za Hrvatsku i domaće poduzetnike te u kojoj mjeri mijenja trgovinsku razmjenu u zemljama članicama Europske unije, te koji su benefiti za sve dionike, govorilo se na mjesečnom sastanku Odbora Instituta za ePoslovanje. Kako je rečeno, Mađari nisu prvi koji uvode ovakvu vrstu nadzora, štoviše riječ je o primjeru pozitivne prakse koja se već uspješno koristi u brojnim zemljama svijeta, a uz Mađarsku, od 01. srpnja to će učiniti i Španjolska.
– Prema novom zakonu, izdavatelj i primatelj računa bit će, putem informacijskog posrednika, povezani s nadležnim tijelom koje, u trenutku slanja računa, automatski dobiva informaciju o iznosu PDV-a na tom računu. S jedne strane to daje sigurnost komitentima da postoji i treća strana koja na neki način nadzire da se obveze po računima ispunjavaju, a s druge strane ta treća strana, odnosno država, ima u realnom vremenu informaciju s koliko novca raspolaže – istaknuo je Tvrtko Dobrinić, predsjednik Instituta za ePoslovanje.
Kako bi proces funkcionirao, mađarski obveznici PDV-a morat će se za razmjenu svakog računa povezati na server porezne uprave, što će svakako biti jednostavnije poduzećima koja su u svoje poslovanje već uvela elektroničke računa umjesto papirnatih te ih šalju i primaju putem informacijskih posrednika.
– Ono što posebno valja naglasiti, a o čemu se u Hrvatskoj ne govori, iako se tiče stotina domaćih tvrtki, je činjenica da se novi zakon neće odnositi samo na poduzeća sa sjedištem u Mađarskoj, već i druga poduzeća iz Europe koja imaju VAT broj u toj zemlji. Prema dostupnim podacima, poduzeća koja se neće na vrijeme prilagoditi novom zakonu, plaćat će kaznu od oko 1700 eura po računu. Za mnoga domaća poduzeća to može biti ključ u bravu, ako se ne informiraju i ne educiraju – pojasnio je Marko Emer, član stručnog Odbora i član radne skupine za normiranje eRačuna pri Institutu za ePoslovanje.
Ideju o prelasku iz dobrovoljnog u sustav obvezne prijave poreza u realnom vremenu u sve većoj mjeri potiče i Europska unija u sklopu direktiva i aktivnosti povezanih uz ePoslovanje, ističući benefite prvenstveno eRačuna; lakšeg i jeftinijeg nadzora, dostave i obrade eRačuna, procjenjujući da godišnje donose čak 40 milijardi eura uštede poduzećima u Europi.
– S obzirom na sve aktivniju borbu oko sprječavanje pranja novca, posebice radi financiranja terorizma takvim sredstvima, očekujemo kako će uskoro biti donesena EU direktiva o uvođenju sustava obvezne porezne prijave u realnom vremenu. I Hrvatska će, kao zemlja članica, zasigurno biti obvezna uskladiti svoje zakonodavstvo s tom direktivom – naglasio je Dobrinić dodavši kako kod nas postoje informacijski posrednici za eRačune, poput servisa Moj-eRačun ili FINA-e, koji bi već danas mogli odgovoriti na te zahtjeve.
– Više od 30.000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj na dnevnoj bazi razmjenjuje eRačune. Svako od tih poduzeća zna za svaki svoj račun kada je zaprimljen i kada mu je započela teći valuta plaćanja. U pravilu, devet od deset takvih računa se plati odmah nakon primitka jer se obrađuje automatski, bez pretipkavanja, ručne likvidature i slično. Zamislite kakav benefit bi imala i država kad bi u realnom vremenu imala realne informacije o sredstvima kojima raspolaže – zaključio je Emer.