Plaće u MSU tri puta veće od novca za programe

Autor: Maja Gujinović 6/8/2010 21:15

Muzej suvremene umjetnosti godišnje će građane Zagreba koštati 21 milijun kuna. Rečeno je to na sjednici Odbora za kulturu održanoj u utorak, a koja se bavila godišnjim izvještajima o proračunu, potrebama u kulturi i kapitalnim investicijama. Na održavanje Muzeja koji uključuje hladni pogon tako će odlaziti čak 12 milijuna kuna, na plaće zaposlenika 6,5, dok za programsku djelatnost ostaje samo 2,5 milijuna.

U kriznoj godini zaposleno šest radnika

Dio je to elaborata o troškovima MSU-a koji je Gordan Hanžek, pomoćnik pročelnika u Uredu za izgradnju iznio na sjednici, a koji je izazvao negodovanje Odbora. Većina je članova iznijela mišljenje kako je razlika između plaća i programske djelatnosti prevelika, te da je s tim novcima nemoguće napraviti kvalitetan program.

– Sve više izdvajamo za kulturu, a građani za taj novac dobijaju sve manje – rekao je Marin Knezović.

Najviše je polemike izazvao i podatak iz Ureda za kulturu, obrazovanje i sport kako je u Muzeju kroz godinu zaposleno još šestero radnika.

– U kriznim vremenima kada je i Vlada zabranila nova zapošljavanja, a mi dali istu preporuku, postupci ravnateljice MSU-a se kose s zdravom logikom – dodao je predsjednik Odbora Zvonko Maković.

MSU trenutno zapošljava 42 radnika od kojih je skoro 20 kustosa, što su članovi, isto kao i manjak tehničkog osoblja, istakli kao problem.

Primopredaja Muzeja izvršena, a završnog računa još nema

Iako je u Muzeju premali broj zaposlenika, tvrde kako nema potrebe za zapošljavanjem novih kustosa. Naime, posljednji je novi zaposlenik MSU-a došao u funkciji voditelja kustosa, potvrdila je Marija Zubek iz Ureda za kulturu, obrazovanje i sport. Iznenađenje za Odbor je bila i činjenica kako je primopredaja Muzeja već izvršena prije par mjeseci, iako se završni račun još nije ‘pojavio’.

– Još čekamo da Tehnika otkloni sve nedostake koji su se pojavili nakon što se Muzej otvorio, ali oni ‘zapinju’ – dodao je Hanžek.

Jedan od tih nedostataka je i klimatizacijski sistem, koji ne funkcionira ispravno, točnije zrak nije dovoljno vlažan zbog čega su se već pojavili problemi s radovima na papiru.

– Klima ne funkcionira ispravno, no to je problem između projektanta i izvoditelja radova i oni ga moraju rješiti – dodao je Hanžek.

Članovi odbora ipak na kraju sjednice nisu glasali ni za ni protiv izvještaja gradonačelnika koje su čuli, već su se odlučili za ‘srednji put’ – primili su izvještaje na znanje.