Tekst:: B.M. 9/16/2011 14:23
Terme Zagreb, Sveučilišna bolnica, Glazbena akademija, regulacija rijeke Save, Zračna luka Zagreb, studentski domovi, škole i ateljei zajednički su investicijski projekti Republike Hrvatske i Grada Zagreba, stoji u razvojnoj strategiji Grada Zagreba za razdoblje 2011.-2013. godine pod nazivom ZagrebPlan.
– Obveza izrade županijskih razvojnih strategija određena je zakonodavnim paketom iz područja regionalnog razvoja. Značaj strategije proizlazi iz činjenice da taj dokument mora odrediti strateške ciljeve i prioritete Grada u razdobljima koja odgovaraju sedmogodišnjim programskim ciklusima Europske unije. Konkretno, u tijeku je ciklus 2007-2013. godine, u koji se sa strategijom moramo uklopiti – pojasnila nam je voditeljica Irena Matković
Irena Matković objasnila nam je što slijedi nakon ove strategije, odnosno koji su sljedeći koraci.
– Nakon izrade i donošenja ZagrebPlana – Razvojne strategije Grada Zagreba 2011.-2013. slijedi jednako značajna faza provedbe, bez koje je strategija mrtvo slovo na papiru. Stoga je u planskom procesu nužno ostati u granicama realnog i precizno odrediti nositelje i pokazatelje uspješnosti provedbe – pojašnjava Matković i dodaje kako će izradu i provedbu strategije pratiti Partnersko vijeće Grada Zagreba sastavljeno od niza priznatih stručnjaka s predsjednikom prof. dr. sc. Mladenom Vedrišem.
Izuzetno nas raduje aktivna uloga koju su članovi Vijeća preuzeli, dajući nam vrlo konkretne komentare, a posebice preporuke za slijedeće plansko razdoblje do 2020. godine – kaže Matković.
‘Projekti koji su bitni za razvoj Grada’
– Ova strategija prilika je da se aktivnosti usmjere prije svega ka kvalitetnoj pripremi projekata jer će se samo razrađeni projekti moći kandidirati za sufinanciranje iz europskih fondova – riječi su Irene Matković koja navodi projekte bitne za razvoj Grada.
Kako se doznaje, to se prije svega odnosi na pokrenute i još uvijek nepripremljene projekte poput Kongresnog centra ili Tehnološkog parka, čija bi realizacija trebala dati poseban razvojni impuls Zagrebu, ali i na značajne lokacije u vlasništvu Grada ili gradskih trgovačkih društava koje se dugo tretiraju kao ”mrtvi kapital” ili očekuju nova sadržajno-oblikovna rješenja. To su, između ostalih, Gredelj i Paromlin, Badel, Zagrepčanka i Zagrebački velesajam.
– Upravo se na ovim lokacijama razmatra i mogućnost smještaja tzv. zagrebačkog kreativnog klastera – središnjeg mjesta zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija, koje osim potencijala za stvaranje dodane vrijednosti imaju i potencijal za unapređivanje gradskog ”branda”. Naravno, tu su i projekti vezani uz promet i infrastrukturu – kaže Matković.
