Rak debelog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj, godišnje oboli oko 3600 osoba, od čega 60 posto muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, a skoro petina oboljelih mlađa je od 60 godina. Po smrtnosti druga je zloćudna bolest, nakon raka pluća. Zbog svega toga cijeli ožujak obilježava se Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva
– Stanje u Hrvatskoj je alarmantno, tome svjedoči i ovaj mjesec. Inače svim entitetima posvećujemo dan u godini, a ovdje smo posvetili mjesec. To je simbolika koja govori puno, radi se o velikom javnozdravstvenom problemu u Hrvatskoj gdje je, ne samo pobol, i mortalitetna stopa jako visoka. Ono što stalno govorim, a i treba govoriti, svaki dan oboli 9 do 10 ljudi, a 6 ih umire. To su podaci koji su alarmantni, rekao je Neven Ljubičić, predsjednik Povjerenstva za praćenje i provedbu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
S druge strane, odaziv na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva nije zadovoljavajuć, uzorak pošalje oko 25 posto pozvanih građana. Program košta, ali je i isplativ, dodaje Ljubičić:
– U pet godina, koliko traje liječenje bolesnika s rakom debelog crijeva to je oko 45 milijuna eura. Troškovi su najveći u prvoj godini, a onda se postupno, zbog velike stope mortaliteta koja iznosi oko 60 posto, smanjuju. Bitno je naglasiti da je trošak Nacionalnog programa oko 3 i pol milijuna eura. To znači da za taj trošak, i uprosječeni trošak po svakom bolesniku, mi bi trebali godišnje otkriti 200 karcinoma u takozvanom dobrom stadiju, kada bolest nije proširena, kada je liječenje izvjesno i kada je prognoza odlična, više od 90 posto bolesnika preživi. Bez obzira na odaziv od 25 posto mi otkrivamo više od 400 takvih ranih karcinoma i ljudi žive. Već sada, s niskim odazivom, imamo opravdanost našeg programa, a naravno da bi bilo bolje da je odaziv veći jer bi ušteda, bitni su ljudski životi, taj program bi bio gotovo savršen.
Godišnje od debelog crijeva umre više od od dvije tisuća osoba, po smrtnosti smo druga zemlja Europske unije, iza Slovačke. Obilježavanjem Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva želi se povećati svijest javnosti o prevenciji i promovirati Nacionalni plan ranog otkrivanja raka debelog crijeva
– Kao što znate, u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva pozivaju se svake dvije godine osoboe u dobi od 50. do 74. godine života, da naprave test na nevidljivo krvarenje u stolici. Sve osobe koje to naprave i kod kojih se postavi pozitivna dijagnoza, one se organizirano pozivaju na kolonoskopiju. Trebamo sve više organizirati takve akcije, kako bi povećali svijest, kako bi se osobe pozvale na Nacionalni program, kako bi znale da, ako se bolest otkrije na vrijeme, je ona izlječiva u 90 posto slučajeva. Dodatna je vrijednost da ako se tijekom kolonoskopije makne polip, prezloćudne izrasline, bolest se može spriječiti, rekla je Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Promjenom ponašanja i naših navika rak debelog crijeva može se prevenirati, rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
– Najveći utjecaj na nastanak karcinoma imaju nepravilna prehrana i debljina, što je spriječivo, trebamo paziti na kvalitetu prehrane i trebamo održavati tjelesnu težinu. Mi spadamo među najdeblje nacije u Europi i to je nešto na što bi svatko trebao obratiti pažnju i voditi brigu o tome da tu situaciju promijeni i popravi. Pušenje ima 17 posto utjecaj na nastank karcinoma, u našoj populaciji puši oko 23 posto, a vjerojatno je broj i veći i trebamo poraditi na tome da se smanji. Nakon toga je konzumacija alkohola gdje smo također u vrhu Europe, i tjelesna aktivnost koja ima najmanji utjecaj, ali je strahovito važna jer tjelesnom aktivnosti štitimo naše zdravlje i spriječavamo nastanak karcinoma.
Inače, Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva uveden je 2008. godine, a stalno se, dodaje Capak, unaprijeđuje. Osim toga, uvest će se i novi test koji će biti jednostavniji za građane.
