Petu godinu zaredom – omiljena zagrebačka manifestacija ponovno je s vama! Od ovog petka 13. srpnja pa sve do nedjelje 22. srpnja zakačite se po peti put za Dvorišta!
A što nas sve tamo očekuje?
Na prvome mjestu, dakako, ‘zvijezde’ manifestacije – prekrasna gornjogradska dvorišta, dobro poznata brojnim posjetiteljima i gostima: intimno i ugodno dvorište obitelji Milovac u Opatičkoj 19, čarobno dvorište Palače Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29 i skriveno dvorište Palače Gvozdanović u Visokoj 8.
Tu je i veliki prošlogodišnji hit, privatno dvorište u Radićevoj 54, ali i nezaobilazno, zabavno dvorište Palače Balbi u Demetrovoj 11.
No ovogodišnja Dvorišta, kao i sva prethodna izdanja, otkrivaju i neke nove lokalitete: prije svega, sasvim poseban prostor atrija Plemićkog konvikta, današnje Gimnazije Tituša Brezovačkog, u najkraćoj ulici Gornjega grada, na adresi Habdelićeva 1 – odmah iznad Kamenitih vrata ili od Trga Katarine Zrinske pored Galerije Klovićevi dvori.
A u povodu pete obljetnice, s jednom lokacijom, Dvorišta se sele izvan prostora Gornjega grada, na jedan od susjednih obronaka, te svim ljubiteljima Dvorišta daju mogućnost da zavire iza ograde na adresi Ivana Gorana Kovačića 37, odmah nasuprot Nazorova spomenika i Park-šume Tuškanac. Tu se smjestila veličanstvena Vila Ehrlich-Marić s prekrasnim perivojem i jednim od najljepših panoramskih pogleda na grad Zagreb.
Do ove lokacije moguće je doći pješke od Dežmanova prolaza ili preko Rokova perivoja, automobilom od Javne garaže na Tuškancu uz Krležin gvozd ili Nazorovom od Britanskoga trga, kao i autobusnom linijom od Britanca (linije 102 i 105). Ta lokacija danas je rezidencija Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a nema sumnje da će u njoj uživati brojni posjetitelji Dvorišta.
Dvorišta nisu glazbeni festival, ali i ove godine donose niz prvorazrednih glazbenih doživljaja. Svi prostori posebno su uređeni za zabavu i ugodno druženje, a sva dvorišta kroz opise na informativnim pločama, uređenje, ponudu, programe, cjelokupnu atmosferu, pričaju svoje priče u skladu sa sloganom manifestacije ‘Svako ima svoju priču…’.
Ulaz u sva dvorišta tijekom trajanja manifestacije je slobodan.
Stoga, od 13. do 22.7. dođite na zagrebački Gornji grad i zakačite se za – Dvorišta!
Lokaliteti dvorišta
Palača Balbi, Demetrova 11
Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenutcima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.
Palača Erdödy-Drašković, Opatička 29
Državni arhiv u Zagrebu, čuva najstarije povelje iz povijesti grada Zagreba; u ovoj prekrasnoj palači svoje djetinjstvo provela je hrvatska operna primadona Sidonija Erdödy Drašković, a još sredinom 20. stoljeća u njemu se sušio veš, igrala djeca i trčale kokice.
Privatno dvorište obitelji Milovac, Opatička 19
Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog, Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera Ljubav i zloba.
Privatno dvorište, Radićeva 54
Kuća u čijem je prizemlju živio otac Augusta Šenoe, “kaptolski sladopek” Vjekoslav Šenoa, a potom i veliki hrvatski književnik, dramatičar i preporoditelj Dimitrija Demeter, a čije dvorište, na kojemu su se još do jučer nalazile drvene šupe i ostave te metalna greda za klofanje tepiha, pruža poseban doživljaj Kožarske i Tkalčićeve u podnožju, kao i prekrasni pogled na zvonike Crkve sv. Franje Asiškog na Opatovini i Zagrebačke katedrale na Kaptolu.
Palača Gvozdanović, Visoka 8
Skriveni gornjogradski biser, palača koja je nekad pripadala uglednoj zagrebačkoj obitelji Gvozdanović, a u čijemu je jedinstvenom ambijentu posljednja privatna vlasnica Anka Gvozdanović početkom 20. stoljeća priređivala raskošne domjenke, koncerte, plesove i vrtne zabave; jedno od tadašnjih središta društvenoga i kulturnog života u kojemu su se okupljali brojni ugledni Zagrepčani, danas pod upravom Muzeja za umjetnost i obrt.
Plemićki konvikt (Gimnazija Tituša Brezovačkog), Habdelićeva 1
U najkraćoj ulici Gornjega grada – sa samo tri kućna broja, dugoj tek 65 metara, u središtu goleme zgrade na broju 1 skriva se atrij Plemićkoga konvikta! Tu, na mjestu gdje je danas smještena Gimnazija Tituša Brezovačkog, gotovo 400 godina djelovale su institucije u kojima su odgajane generacije hrvatskih intelektualaca. Poznati hrvatski pisac August Šenoa pisao je kako je gotovo trećina hrvatske inteligencije izišla iz Plemićkoga konvikta!
Vila Ehrlich-Marić (Hrvatski muzej arhitekture), Tuškanac / Ivana Gorana Kovačića 37
Priča ove vile započinje 1891. kada je prema nacrtima građevinskog poduzetnika Hermana Ehrlicha i njegove supruge Marije Eisner na ovome mjestu podignut romantični ljetnikovac poznat svakom Zagrepčaninu. U vili je uz kćer Miru, pravu “josipovačku princezu”, kasnije slikaricu, odraslo i sedam sinova između kojih se kreativnim genijem isticao Hugo Ehrlich, koji postaje uvaženi zagrebački arhitekt i profesor. Na verandi se uvijek nudilo svježega voća, a vilu su rado posjećivali vodeći zagrebački intelektualci i poduzetnici. Obitelj Ehrlich kao obitelj građevinara i arhitekata njegovala je ljubav prema jezicima, muzici i sportu. Govorilo se njemački, talijanski i francuski; muziciralo i igralo tenis. U zgradi je danas smješten Hrvatski muzej arhitekture kao jedna od muzejsko-galerijskih jedinica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Osnovan 1995., čuva nacrte niza zaslužnih hrvatskih arhitekata.
Press materijal
