Okrugli stol pod nazivom “Prevencija suicida i terapijski rezistentna depresija” okupio je stručnjake iz različitih područja uključujući psihijatre kako bi se raspravljalo o ovom iznimno važnom i osjetljivom društvenom problemu. Suicid predstavlja sveprisutan i tragičan problem koji pogađa osobe svih dobnih skupina, a posebno je zabrinjavajuće što terapijski rezistentna depresija često postaje ključni čimbenik rizika za samoubojstvo. Stručnjaci su naglasili potrebu za boljim razumijevanjem ove bolesti, napretkom u metodama liječenja, te preventivnim mjerama koje bi mogle pomoći u smanjenju broja suicida.
Udruga Životna linija suorganizirala je okrugli stol na temu “Prevencija suicida i terapijski rezistentna depresija” okupivši pritom stručnjake iz područja mentalnog zdravlja. Cilj ovog događaja bio je osvježiti svijest javnosti o važnosti pravovremene pomoći osobama koje se suočavaju s depresijom i suicidalnim mislima. Stručnjaci su istaknuli potrebu za ranom dijagnozom i kvalitetnim pristupom liječenju jer terapijski rezistentna depresija može predstavljati ozbiljan rizik. Također, naglašena je važnost edukacije, podrške obiteljima i zajednicama te razvijanja preventivnih strategija za smanjenje stope suicida koji je nažalost sve češći problem u društvu.
Ovdje se govori o jednoj važnoj temi. Ona je depresija, naročito depresija rezistentna na bilo kakav oblik liječenja. To je danas postao velik problem. Mnogi ljudi pate od depresije. Pokušavaju na sve načine izvući se, a nekad je to teško. Nije nemoguće, to je bitno naglasiti, ali je teško i u tom slučaju trebamo biti strpljivi s tim ljudima i na kraju će se, vjerujem, ipak pronaći rješenje. – Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija i Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje
Obraćamo se cijeloj populaciji kako bi dobila jedan, da tako kažem, glas nade. Dakle, ljudi trebaju znati kako postoje nove metode i da za njihov slučaj, iako se čini da godinama nisu uspjeli razriješiti problem depresije, ima nade. – Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija i Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje
Okrugli stol održan je povodom objave knjige „Matija; dnevnik 37 dana roditeljske agonije nakon samoubojstva sina“ autora Drage Hedla. Knjiga se bavi dubokim emocionalnim iskustvom oca koji prolazi kroz gubitak sina pokušavajući razumjeti vlastitu tugu i beznađe.
Događanje je započelo moderiranom diskusijom među stručnjacima koji su analizirali i komentirali ovo važno društveno pitanje. Diskutirali su o psihološkim stanjima, socijalnim čimbenicima i ulozi prevencije. Nakon toga uslijedila je otvorena rasprava u kojoj su se i članovi publike uključili, podijelivši svoja iskustva, postavljajući pitanja i pružajući dodatnu dimenziju ovoj važnoj temi.
Organizatori ovog okruglog stola željeli su se direktno obratiti kako publici, tako i zdravstvenoj zajednici i stručnjacima koji svakodnevno utječu na živote građana Hrvatske. Smatrali su kako je važno otvoriti dijalog o temama koje izravno pogađaju mentalno zdravlje. Cilj je bio pokrenuti konstruktivnu diskusiju među stručnjacima te prepoznati ključna pitanja i potencijale u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi kako bi se unaprijedili sustavi prevencije i podrške.
Dakle, ja se s terapijski rezistentnom depresijom bavim gotovo cijeli svoj radni vijek. To imaju oni ozbiljni bolesnici bolesnici koje jako teško liječimo i koje jako teško dovodimo u jedno funkcionalno stanje. Mi se jako trudimo da poradimo na dijagnostici i tijekom današnjeg dana mi ćemo govoriti o nekim novim dijagnostičkim metodama koje nam pomažu da bolje odaberemo lijek i liječenje. Tako imamo farmakogenetsko testiranje.
– prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, voditeljica Odjela za poremećaje raspoloženja i anksiozne poremećaje s intenzivnom skrbi u KBC-u Zagreb
Samoubojstvo se često počini iz očaja… Njegov se uzrok učestalo pripisuje mentalnim poremećajima kao što su depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija te alkoholizmu ili zlouporabi droga. Vrlo važnu ulogu imaju i čimbenici stresa kao što su financijske poteškoće ili u međuljudskim odnosima, stoga je od iznimne važnosti komunicirati o ovom problemu, ali i biti potpora te razgovarati s ljudima koji su muče s ovakvim mislima.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
