Autor: 3/28/2011 13:24
Dan uoči sjednice Skupštine na kojoj će se raspravljati o naplati potraživanja Grada Zagreba, gradonačelnik Milan Bandić nije mogao, niti želio izbjegavati tu ”točku svih točaka”, iako su na kraju o toj temi više pričali njegovi pročelnici nego on sam. Na početku je podsjetio kako je prije sedam mjeseci Gradska uprava formirala radno tijelo na čelu sa pročelnikom za financije Slavkom Kojićem koje je trebalo utvrditi stanje oko naplate potraživanja, a potom je mikrofon prepustio Kojiću.
– Potraživanja su priča bez kraja, ona nikada neće nestati – započeo je Kojić pomalo bajkovito, a potom je iznio surovu stvarnost. Stanje iz travnja 2010. pokazuje 1,6 milijardi kuna, no kako Kojić kaže, iako je to velika suma, nije toliko značajna kao u nekim trgovačkim društvima, u kojima potraživanja sežu do 45 posto njihove vrijednosti.
– Mnogo je potraživanja za koja je teško reći ime titulara, odnosno postoji li on ili ne – otkrio je Kojić problem s kojim se sureću prilikom naplate potraživanja i dodao kako dugovanja takvih titulara iznose 172 milijuna kuna.
Treba s oprezom pristupiti dugovanjima s obzirom na njihovu izvjesnost, rekao je Kojić i dodao kako su tri naplatitelja potraživanja, Grad Zagreb (zadužen za 30 posto potraživanja, odnosno 475 milijuna kuna), Porezna uprava (zadužena za 11 posto potraživanja, odnosno 240 milijuna kuna)i Gradsko stambeno i komunalno gospodarstvo (zaduženo za naplatu 57 posto dugova, odnosno 313 milijuna kuna).
Grad Zagreb je sa GSKG-om potpisao ugovor težak 14,2 milijuna kuna, a naplata je tek prošle godine postala efikasnija od strane GSKG-a te je iznosila 92 posto.
– Grad Zagreb ne može utjecati na ono što GSKG radi, ali može vršiti pritisak – istaknuo je Kojić.
– Vezano uz ugovor Grada Zagreba i GSKG, analizom izvješća uočeno je da u stavci tekućih zaduženja postoji niz nepravilnosti – nadovezala se pročelnica za imovinsko pravne poslove Ninoslava Zeković.
Osim toga, tek su ove godine pokrenute ovrhe za zaduženja iz 2009. i 2010. godine, iako je GSKG to trebao činiti godinu za godinom. Kao dužnici vode se i pravni subjekti iz bivše Jugoslavije, od kojih su neki i izvan teritorija Hrvatske, dok su s druge strane, neki postupci pokrenuti, no nisu evidentirani. Od jeseni će se raditi na usklađivanju stvarnog stanja s podacima GSKG, najavila je Zeković. Dodala je kako će se i pokušati s novim modelom naplate, odnosno da će se ići na imovinu pravne osobe kad postoji zlouporaba od strane osnivača, za što još ne postoji sudska praksa.
Potom je ponovno riječ preuzeo Bandić, kazavši kako će se u travnju osnovati dva nova fonda, fond za nezaposlene te fond za poticanje obrta i zanatstva. Bandić razmišlja o još jednom fondu, onom za komunalije.
– On neće biti značajan, ali će biti značajan za one koji nemaju – rekao je Bandić i najavio kako su dvije relevantne odvjetničke kuće, čija imena nije htio još otkrivati, ”u pripravnosti” posljednjih šest mjeseci, u slučaju da se situacija s GSKG ne popravi.
– Objava dužnika nije problem, nema razloga da se to ne objavi, ali mene više zanima tko nije u ime i na račun Grada obavio svoj posao. Mene zanima da se na stup srama stave ljudi koji ne izvršavaju svoje obveze prema gradu, no to neće riješiti problem – rekao je Bandić i dodao kako je na tisuće dužnika s dugom od 100 do 200 eura.
