Brojni stručnjaci iz svih područja medicine, poput kardiologije, šećernih bolesti, endokrinologije, gastroenterologije, psihijatrije, kineziologije i epidemiologije, raspravljali su o jednom od najvećih problema zdravstva 21. stoljeća, a glavna tema konferencije bila je „Utječe li debljina na osobnost čovjeka?“.
– Debljina je jedan od najvažnijih zdravstvenih problema današnjice. U novijim istraživanjima navodi se da je debljina pretekla pušenje i po morbiditetu i po mortalitetu. Uglavnom se svi slažu da su uzroci debljine višestruki, a i terapija zahtjeva multidisciplinaran pristup. Postoji mnogo znanstvenih dokaza o povezanosti debljine s psihijatrijskim poremećajima, psihološkim procesima, psihodinamičkim procesima i sl. – izjavio je prof. dr. sc. Ante Bagarić.
Važno je znati da se odnos prema hrani uči već od malih nogu u krugu obitelji kada su
roditelji važan faktor prepoznavanja uhranjenosti vlastite djece.
– Roditelji mogu djelovati kao važni pokretači promjene i podrške za zdrav rast i razvoj u djetinjstvu. Istraživanja pokazuju da roditelji ne mogu uvijek točno percipirati status uhranjenosti svojeg djeteta. Svrha je našeg istraživanja prikazati roditeljsku percepciju statusa uhranjenosti njihova djeteta i identificirati prediktore potencijalno pogrešnih roditeljskih percepcija – rekla je izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, epidemiologinja HZJZ-a.
– Odnos između mozga i debljine kompleksan je i dvosmjeran. Središnji živčani
sustav na više načina utječe na razvoj debljine, poremećajem ravnoteže neurotransmitora ili funkcije njihovih receptora. Vrsta hrane koja se unosi u organizam mijenja zastupljenost
triptofana u plazmi, što povećava ili smanjuje razinu triptofana u mozgu, a tako i sintezu
serotonina koji se iz njega stvara. Serotonin je neurotransmitor koji je, među ostalim
funkcijama, odgovoran za osjećaj zadovoljstva. Njegova neravnoteža, preniska ili previsoka
razina, uzrokuje poremećaje mentalnog stanja i cjelokupnog stanja organizma, a snižena
razina serotonina povezana je s pojavom depresije – istaknula je akademkinja Vida Demarin.
Pretile osobe često imaju različite zdravstvene poremećaje. Jedan je od njih i poremećaj
funkcije i smanjen kapacitet pluća, a čak 40 – 90 % debelih osoba ima poremećaj disanja u
snu – hrkanje i/ili apneju. Nadalje, pretile su osobe također izložene povećanom riziku od
kronične opstruktivne bolesti pluća i astme. Debljina pridonosi razvoju brojnih bolesti
probavnog trakta. Pojačano lučenje kolesterola i žuči u pretilih za posljedicu ima nastajanje
žučnih kamenaca. Osobe koje boluju od debljine sklonije su refluksnoj bolesti jednjaka
(žgaravici) te nealkoholnoj masnoj bolesti jetre koja može napredovati i do ciroze te
karcinoma jetre. Prekomjerna tjelesna masa predstavlja teret za zglobove pa pretili češće
imaju problema s koljenima, kukom i kralježnicom.
– Prevencija i edukacija stanovništva najvažniji su alati u sprječavanju daljnjeg porasta pretilih i debelih u društvu, a multidisciplinarni pristup liječenju pretilih nužan je za poboljšanje njihova života te fizičkog i mentalnog zdravlja – zaključila je predsjednica Udruge za prekomjernu težinu Sonja Njunjić.