Autizam je stanje koje podrazumijeva različitu organizaciju živčanih veza u određenim dijelovima mozga, i utječe na to kako razmišljamo, osjećamo, komuniciramo i ulazimo u interakciju sa svijetom. Kako bi se riješili izazovi koji utječu na mentalno zdravlje autističnih osoba, autističnih adolescenata i mladih osoba održana je treća po redu konferencija pod nazivom “Autizam i mentalno zdravlje”. Prema trenutačnim brojkama, u Hrvatskoj dijagnozu autizma ima oko 6100 osoba.
Nikola Tadić, tajnik Saveza udruga za autizam: “Treba uzeti u obzir da je to druga kategorija s najvećim rastom i u tom kontekstu vidimo rapidni rast autizma koji se vjerojatno može prepoznati i zbog stvari kao što je jačanje dijagnostike. Nama je uvijek nekako geslo da kada upoznate jednu osobu s autizmom, upoznali ste jednu osobu s autizmom tako da je jako teško definirati neke stvari i kada gledamo unatrag deset dvadeset, trideset godina prepoznajemo da smo stavljali nekakve ograde oko toga što je točno sve autizam pa smo neku grupu znali izostavljati iz naših razgovora.”
Autizam nije moguće liječiti, stoga se pogrešno smatra da prestaje nakon dječje dobi.
Nikola Tadić, tajnik Saveza udruga za autizam:
“Autizam se rapidno mijenja, mijenja se definicija autizma, mijenjaju se ti dijagnostički alati koje koristimo i danas će na konferenciji biti stručnjaci iz cijelog svijeta koji će moći prenijeti neke od ideja i praksi, dijagnostike i onda u kontekstu toga i dijagnozu odraslih osoba jer važno je napomenuti da mi u Hrvatskoj trenutno nemamo utvrđenu dijagnostiku za starije osobe s autizmom.”
Raphael Bene, neuropsihijatar, specijalist dječje i adolescentne psihijatrije: “Više od polovice ljudi u autističnom spektru nemaju pretjerano velike probleme i oni znaju biti jako uspješni u njihovim poslovima imaju snage koje drugi nemaju. Njih primjerice ne interesira interakcija, mali razgovori, ali će zapravo jako dobro funkcionirati. Tek onda kada imamo utjecaj na svakodnevnu razinu onda govorimo o poremećaju u autističnom spektru i u tim slučajevma pokušavamo prilagoditi njihov svakodnevni život da oni mogu započeti rutine koje će im pomoći i da budu svjesni stvari oko sebe, da izbjegavaju senzoričke smetnje kao što je buka i jako osvjetljenje i da prate ritam tijela, odnosno moraju naučiti prepoznati načine kako da uštede energiju i kako da bolje žive. Ali osim uštede energije, moraju naučiti vjerovati u sebe jer je osobama u autističnom spektru naročito teško u pubertetu kada imaju problem s komunikacijom pa pogrešno misle da su lošiji od drugih. I zato treba jačati te snažne i jake osobine koje oni imaju a neurotipični nemaju.”
Zahvaljujući edukaciji sve više ljudi prepoznaje autistične simptome, pa je i to jedan od razlog zašto je dijagnoza autizma u porastu.
Raphael Bene, neuropsihijatar, specijalist dječje i adolescentne psihijatrije: “Ono što se povećava jest autistički spektar bez deficijencije i bez problematike govora, i mi zapravo susrećemo sve više ljudi koji sami sebe prepoznaju u tim simptomima. I to nije bolest to samo znači da oni moraju bolje razumjeti sebe, naučiti kako si pomoći da im bude lakše i da mogu uštedjeti svoju energiju preko dana”.
Spektar autizma dakle nosi u sebi bezbroj mogućih načina ekspresije pa je autističnim osobama potrebna pomoć u svakodnevnom životu i nešto više energije u odnosu na neautentične osobe.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
