Kronične nezarazne bolesti u svim razvijenim zemljama svijeta predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem a time i glavno opterećenje zdravstvenih sustava. Vodeće kronične nezarazne bolesti – kardiovaskularne, maligne, dijabetes i kronične plućne bolesti, uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj i vodeći su uzrok morbiditeta.
Verica Kralj, specijalist epidemiologije HZJZ:
“Mi govorimo o najčešćim čimbenicima rizika koji predstavljaju životne navike, to su zapravo nepravilna prehrana, konzumacija duhana, prekomjerna konzumacija alkohola i tu je još i nedostatak fizičke aktivnosti. To su oni najčešći čimbenici rizika o kojima mi zapravo sami odlučujemo, biramo određeni način života. Znamo da nije uvijek jednostavno promijeniti životne navike, ali zato postoji i zdravstvena edukacija i zdravstveno opismenjavanje, razne javnozdravstvene akcije gdje se ljudima nastoji približiti i pojasniti koliko je bitno promijeniti te nezdrave životne navike i koliko one zapravo doprinose teretu bolesti jer naravno nakon takvih životnih navika dolazi do metaboličkih promjena kao što je visoki tlak, visoki šećer u krvi, povišene masnoće u krvi i koji su onda čimbenici rizika za komplikacije kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti.”
Visok tlak zovu tihi ubojice, upravo zato što osobe često niti ne znaju da ga imaju, a simptomi kada se razviju, obično je prekasno.
Bojan Jelaković, akademik: “Kada se razviju mogu biti ne specifični, može biti umor, pojačano znojenje, glavobolja,dakle čitav niz nekih simptoma koji se mogu pripisati bilo čemu. Ljudi to jako zanemaruju, a kada izmjere tlak onda to omalovažavaju. One male povišene vrijednosti tlaka se ne uzimaju u obzir, zaboravljajući pri tome da taj povišeni tlak djeluje na krvnu žilu svaku sekundu, i onda ljudi često dožive moždani ili srčani udar od blago povišenog krvnog tlaka kojega su zanemarili ili ga nisu bili svjesni. …svatko može lagano shvatiti.
Uzrok povišenog krvnog tlaka kao i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti jest nezdrav način života.”
Koliko su ključni savjeti farmaceuta kod uzimanja propisane terapije najbolje na predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, Ana Soldo.
Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarnička komore: “Dio pacijenata misli da zna bolje i od farmaceuta, a dio jednostavno nema povjerenja u ono što mu je liječnik propisao i taj dio je nešto što mi moramo popravljati. Naravno tu je i manjak vremena kojega zdravstveni radnici imaju u komunikaciji s pacijentom pa se pojačava moć dr. Googla i susjeda koji uvijek sve znaju. Nažalost vrijeme je resurs kojega u zdravstvenom sustavu nema dovoljno, ali zato se mi u ljekarnama trudimo pružiti informacije kada god nam pacijenti dođu,navrate kada imaju vremena, ne moraju se naručivati.
Od povišenog krvnog tlaka, ne boluju samo starije osobe, radi nezdravog načina života, od hipertenzije sve više obolijevaju i mladi.
Bojan Jelaković, akademik: “Sve se pomiče prema ranijoj dobi i postoji jedno prokletstvo koje govori da će adolescenti 21. stoljeća živjeti kraće od svojih roditelja, dakle to vam govori sve!”
Akademik Jelaković ističe kako hrvati nisu zdravstveno pismeni.
Bojan Jelaković, akademik: “Ljudi kada se naviknu na nešto loše onda se toga teško odriču. Dobri primjeri nam mogu biti primjerice skandinavske zemlje koje pokazuju da ako se radi nešto sustavno, da se i može nešto napraviti. Kada bismo mi bili pametniji i odgovorniji i mi bismo mogli biti dobar primjer.”
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA