Autor: 12/15/2011 11:14
Da su skloništa u Zagrebu potpuno izvan funkcije, moglo se čuti na skupštinskom Odboru za zdravstvo na kojem se raspravljalo o Prijedlogu plana zaštite i spašavanja. Od 999 skloništa, koliko ih ima na području Zagreba, samo se mali broj koristi u nekakve svrhe. Glavni razlog takvog lošeg stanja je manjkava zakonska regulativa koja nije definirala tko je zapravo vlasnik tih objekata.
– U zakonu stoji da se skloništa mogu davati u najam, no u tom istom zakonu se ne navodi tko je vlasnik skloništa – rekao je Željko Basta, stručni pomoćnik pročelnika Ureda za upravljanje hitnim situacijama.
Gradu je policija 2001. godine predala na korištenje samo 172 skloništa, dok se za preostala 727 ne zna tko je vlasnik te tko bi trebao s njima upravljati. No, ni situacija sa skloništima koja su potpala pod Grad nije bajna. Naime, njih 28 ih je uređeno te dano na korištenje, za još 30 se zna gdje su ključevi, dok se u preostala ne može ući jer se ne zna kod koga su ključevi.
– Mjere sklanjanja stanovništva u skloništa se ne bi moglo adekvatno izvesti budući da su kapaciteti premali. U skloništa može stati samo 159.000 osoba što nije dovoljno – rekao je Basta te dodao:
– No to nije toliki problem, budući da prema svim procjenama i studijama ugroženosti Zagrebu najveća opasanosti prijeti od poplava i potresa.
U planu zaštite i spašavanja koji će se naći na sjednici skupštine nalaze se planovi i nacrti ugroženih zona te scenariji spašavanja u slučaju prirodnih katastrofa ili nesreće u nuklearnoj elektrani Krško. Članovi odbora podržali su ovaj plan.
Pored ove točke zastupnici su podržali i izvještaj o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata. U izvješću je navedeno kako je povjerenstvo zaprimilo samo 16 pritužbi.
Dragana Koroliju-Marinića (SDP), predsjednika Odbora, zanimalo je u kojoj je fazi dogovor Grada, Holdinga i bolnice Sveti Duh kako bi se napravila cesija te smanjili dugovi ove gradske bolnice.
Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, kazao je kako se dogovara te bi uskoro trebalo cesijom sanirati 31 milijun kuna duga bolnice.