Autor: 9/7/2012 11:13
Svi se sjećamo priče o starom mlinu kojeg je u romanu Mate Lovraka obnovila družba Pere Kvržice. Takav jedan stari mlin nalazi se u Maloj Jazbini otprilike kilometar udaljenoj od Samobora, a u ovoj modernoj priči obnovila ga je obitelj Komerički.
– Mlin iz bajke je tu postojao od 1904. godine. Mi smo ga počeli obnavljati i proširivati 2007. i to je trajalo točno pet godina – ispričala nam je Marija Komerički, vlasnica Mlina iz bajke.
Mlin iz bajke, kako su ga nazvali vlasnici, mogu posjetiti svi koji žele pobjeći od vreve današnjeg života, vratiti se prirodi i bajkovitim maštanjima. Pritom mogu naučiti kako su živjeli naši stari, ali i kušati ukusne delicije iz pećnice obitelji Komerički, ali i vina i likere koje obitelj sama proizvodi.
– Prvo mogu u mlin da vide sve od žita, žito pa mljevenje brašna, pa kako se od brašna pravi kruh ili pogača. Imamo naše podrume, gdje imamo proizvodnju vlastitih vina, zasad imamo graševinu i Cabernet Sauvignon. Imamo i svoje likere, višnju i borovnicu. Posjetitelji to sve mogu i vidjeti i kušati, imamo stvarno puno toga i za vidjeti i za probati – istaknula je Komerički.
Do Mlina iz bajke lako se dođe iz Samobora, ali iz Zagreba autocestom prema Ljubljani. Kako kažu domaćini, gosti su uvijek dobrodošli.
– Radno vrijeme je subotom i nedjeljom od 11 do 22 sata, a sve ostale dane po dogovoru, ako se grupa najavi sve se može dogovoriti za svaki dan – rekla je.
Obitelj Komerički: Ovo je rađeno s dušom i srcem
Otvorenjem mlina obitelj Komerički ispunila je staru želju da se okušaju u proizvodnji zdrave hrane vrhunske kvalitete po starim receptima samoborskog kraja. Uređenjem stare vodenice na potoku Bistrec i stavljanjem u funkciju mlina na vodeni pogon vratili su se u vrijeme tradicionalne prerade žita. Mljevenjem žitarica na tradicionalni način dobiva se zdravo brašno od cjelovitog zrna od kojeg se prave razne vrste kruha i peciva izvrsnog okusa, ali i kvalitete.
– Odlučili smo se na ovo zato što smo htjeli baš posebne vrste brašna koje ćemo sami raditi, posebne vrste kruha, od cjelovitog zrna, integralnog brašna, čistog kukuruznog brašna – dodala je.
Obitelj Komerički uspješno posluje već 22 godine, počeli su s malom trgovinom od 30 metara kvadratnih, a s vremenom su se proširili na pekarstvo, ugostiteljstvo, mlinarstvo i slastičarstvo. Mlin iz bajke, kako kažu, ne smatraju poslom, već užitkom.
– Nismo to gledali kao nekakvu investiciju i isključivo zaradu, ovo je rađeno s dušom i srcem, više iz našeg gušta, našeg zadovoljstva i ispunjenja jer je ovo nešto drugačije, ovo je mir i priroda i to se ne može usporediti s ničim – istaknula je Marija Komerički.
Beljak: Oni koji donose odluke u RH trebali doći u Samobor učiti od ovakvih obitelji
Trenutno u njihovom obrtu radi 43 zaposlenih, a nakon proširenja svog poslovanja morat će zaposliti još djelatnika. Otvorenju mlina prisustvovali su brojni dužnosnici, među kojima i samoborski gradonačelnik, koji je čestitao obitelji Komerički na svemu što su njeni članovi postigli, te istaknuo kako je ponosan što je gradonačelnik grada u kojem postoje obitelji poput ove.
– To je naša tradicija, to je put koji bismo trebali slijediti i koji sam siguran da će slijediti i ostali, naravno uz pomoć grada i svih relevantnih institucija. Samobor želi biti turistički grad, grad malog i srednjeg obrtništva te poduzetništva. Mi to jesmo, mi smo to bili i siguran sam da ćemo u budućnosti biti još uspješniji svi zajedno – istaknuo je Beljak.
U samoborskom se kraju u posljednjih desetak godina velik broj obitelji odlučio osamostaliti i ponuditi svoje usluge na tržištu, što Beljak smatra dobrim primjerom za ostale dijelove zemlje.
– Mislim da bi relevantni čimbenici koji donose odluke u RH trebali doći u Samobor učiti od ovakvih obitelji kao što je obitelj Komerički, ali ostalih kojih u Samoboru imamo puno- dodao je gradonačelnik.
Dugoročni cilj sadašnje lokalne vlasti jest da ovakvih usluga i mjesta koja obogaćuju turističku ponudu grada bude što više te zbog toga grad stoji na raspolaganju malim obrtnicima.
– Pomažemo i financijski i na svaki drugi način, donijeli smo cijeli niz mjera kojima olakšavamo rad malom poduzetništvu i ovakvoj poduzetničkoj inicijativi. Naravno, to nije dovoljno, voljeli bismo da se država decentralizira te da gradovi i općine dobiju veći stupanj odlučivanja i financijskih mogućnosti kako bismo mogli dodatno poticati ovakve stvari jer je to put kojim cijela Hrvatska treba ići – istaknuo je Beljak.
Obad: Vlast bi trebala pokazati više razumijevanja za male obrtnike
Samo riječi pohvale za pothvat obitelji Komerički imao je i predsjednik Obrtničke komore Zagreb.
– Ovakve stvari kada se otvaraju, to je za pohvaliti. Ne samo obitelj Komerički nego da se konačno otvori proizvodno-uslužni pogon, da ne otvaramo birtije i trgovine, nego ono što gospodarstvu fali, a to je upravo ovo, ovakvih deset malih čini jednog velikog. Čestitamo i zahvaljujemo ovoj obitelji koja je uložila velik u obiteljski ambijent gdje će raditi ne samo oni, nego i sva njihova pokoljenja. To su velike stvari koje naše gospodarstvo treba, naročito u kriznim vremenima, u kojima oni zapošljavaju 45 djelatnika – rekao je Ivan Obad, predsjednik Obrtničke komore Zagreb.
Obad ističe kako su bili potrebni veliki financijski izdaci kako bi se mlin uredio, te zbog toga smatra kako bi vlast trebala pokazati više razumijevanja za male obrtnike koji imaju viziju, ali i volju da tu viziju ostvare.
– Vjerujem da će se konačno i ova Vlada okrenuti prema tome da subvencionira ovakve proizvode i ovakve ambijente gdje se proizvodi i od čega mogu živjeti ne samo jedna obitelj, nego i još 40 djelatnika sa svojim obiteljima – istaknuo je Obad.
Ranogajec: Porezna presija nije dovoljna da bi se kvalitetno pomoglo gospodarstvu
S njim se slaže i predsjednik Hrvatske obrtničke komore, koji je istaknuo kako će ta institucija pomoći svima s vizijom.
– Prisustvujemo vrijednom događaju, a to je ostvarenje snova obitelji Komerički. Čovjek kada ima snove to je prekrasno, kad ih ostvari to je zaista doživljaj i događaj. Oni su obrtnička obitelji i bez potpore obitelji ovo sigurno ne bi uspjelo – Dragutin Ranogajec.
Kako kaže, ovakve destinacije mogu pridonijeti razvoju kontinentalnog turizma, no potrebna im je potrebna lokalne zajednice, ali i viših razina vlasti.
– U ovom trenutku je prerano govoriti o stvarnim vrijednosti projekta poduzetnički impuls jer u fazi rješavanja, tek smo dobili saznanja koji su subjekti dobili novac, sada je faza potpisivanja ugovora i vjerujem da će i to pridonijeti da uskoro krenu otvaranja novih radnih mjesta. Što se tiče politike Vlade u ovom trenutku, uz uvođenje financijske discipline koja je tek počela, ova porezna presija koja je napravljena nije dovoljna da bi se kvalitetno pomoglo gospodarstvu i očekujemo nove programe – zaključio je Ranogajec.
