U Pučkom otvorenom učilištu Zagreb bogatim programom obilježen je Međunarodni dan klavira, Klavir a la carte. Ovaj dan obilježava se 88.-og dana u godini, jer klavir ima 88 tipki, rekla nam je Maja Kristić, voditeljica programa u Centru za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb.
– Klavir možemo na različite načine povezati u glazbi, prisutan je u svakom obliku. Imamo klasiku, suvremenu glazbu, latino, i veseli me da smo zajedno s Umjetničko-plesnom školom Silvije Hercigonje osmislili još kreativniji i bolji program nego prošle godine.
Otkrila nam je i tko je sve nastupio na Međunarodnom danu klavira u Pučkom otvorenom učilištu:
– Imali smo odličan program, klavir je bio u centru, uz njega mogli smo čuti zbog Sveučilišta za treću životnu dob, baletni ansambl, solo klavirističke točke Umjetničko plesne škole Silvije Hercigonje, polaznike pop rock akademije Pučkog otvorenog učilišta, Zagrebački salonski ansambl koji se predstavio s violončelistom Lovrom Kovačevićem, i naše dvije gošće, Ivu Jarić i Vesnu Matana Matić s klavirskim duom. Šaroliki program u kojem su sudjelovali polaznici raznih životnih dobi, od treće životne dobe do najmlađih, profesionalni glazbenici, amateri i učenici, budući profesionalci.
Riječ je o danu koji razne ustanove širom svijeta obilježavaju baš na današnji dan:
– Obilježavamo Međunarodni dan klavira, ali s domaćim snagama, izvođači su profesionalni i amaterski glazbenici iz Grada Zagreba. Nadamo se da ćemo nastaviti dalje i da ćemo stvoriti mostove s pijanistima iz drugih država.
Na Međunarodnom danu klavira nastupila je i Vesna Matana Matić, profesorica klavira, koja je bila pratnja baletnom ansamblu:
Danas smo odsvirale četveroručno Grigove norveške plesove, odabrali smo prva dva od četiri. Odabrali smo to da mladi vide kako svirati četveroručno, te da se klavir kao instrument može upotrijebiti na razne načine.
Rekla nam je i par riječi o klaviru kao instrumentu, te koliko je zahtjevan:
– Klavir je predivan instrument, svi ga žele svirati, sva djeca, i tu je zamka, jer misle da je to jednostavno, klavir za razliku od violine proizvodi konkretan zvuk, ali ako idu dalje vide da je dosta teško i zahtjevno, tako da rijetki odu na Akademiju. I ono malo što su naučili vrijedit će im u životu sigurno.
Klavir je instrument s tipkama koji proizvodi ton udarom batića, koji je povezan s tipkom, u žicu. Opseg mu je od subkontra A (2A) do c5. Literatura se piše u dva linijska sistema, gornji svira desna ruka i piše se uglavnom u violinskom ključu, donji linijski sistem svira lijeva ruka i piše se većinom u bas ključu. Izvođač na klaviru se zove pijanist. Zbog svojih velikih tehničkih i glazbenih mogućnosti je jedan od instrumenata s vrlo bogatom glazbenom literaturom.
Klavir se razvio iz čembala, klavikorda i drugih srodnih instrumenata s tipkama. Opće prihvaćeno mišljenje je da je klavir izumio Bartolomeo Cristofori oko 1720, tako što je upotrijebio mehanizam sa batićima koji udaraju o žicu, umjesto dotada korštenih mehanizama u instrumentima sa tipkama. Na taj način je postigao da jačina tona ovisi o jačini udara prsta na tipku. Zato su se ti prvi klaviri nazivali piano e forte (ita. “tiho i glasno”). Piano e forte prvi je počeo graditi Gottfried Silbermann njemački graditelj instrumenata sa tipkama. Njegovi učenici su te klavire nastavili proizvoditi i usavršaviti u Engleskoj i Beču, te su mehanizmi nastali tamo dobili svoja imena po tim pojmovima. Građenje klavira sa bečkom mehanikom je bilo najmasovnije na prelazu iz 19. u 20. stoljeće, ali tokom prošlog vijeka potisnula je engleska mehanika, te se takvi grade i danas.
OVAJ ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI I ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
