Autor: Sarah Srdar 2/25/2014 16:03
Zagreb se može pohvaliti brojnim spomenicima, skulpturama i otiscima umjetnosti, no kako je ona ukomponirana u prostor? To je bila tema druge tribine o kulturi održane na inicijativu Darinka Kosora u Staroj gradskoj vijećnici.
– Potrebno je definirati politiku javnih prostora, ali i financiranje. Za primjer možemo uzeti brojne gradove iz Europe i svijeta poput Graza, Beča, Munstera, Chicaga i New Yorka – tvrdi Tihomir Milovac iz Muzeja suvremene umjetnosti.
Javna umjetnost prisutna je na 130 lokaliteta u Zagrebu. Konkretno, na javnim površinama nalazi se 76 spomenika, dok su 64 djela bez namjene.
– U Zagrebu imamo nekoliko nesreća kada govorimo o javnoj umjetnosti. To su spomenici Marka Marulića na Marulićevom trgu, Nikole Tesle u Teslinoj ulici, Kožarićevo Prizemljeno sunce u Bogovićevoj ulici, a najvećikulturocid po mom je mišljenju Zid boli koji je premješten na Mirogoj – osvrnuo se likovni kritičar Ive Šimat Banov.
Iza svih dobrih primjera planirane umjetnosti u javnom prostoru kroz povijest, stajala je inicijativa ULUH-a uz dobar financijski okvir i uključenost struke.
– Od strane Gradske skupštine osnovan je Zagrebački salon koji je djelovao od 1965. do 2002. godine. U sklopu njega je djelovala sekcija Prijedlog u kojoj su mogli sudjelovati svi umjetnici i davati svoje prijedloge. U sklopu Zagrebačkog autosalona nastala je i poznata Aleja skulptura na nasipu uz Savu – dodala je Darija Alujević iz Gliptoteke HAZU.
Stručnjaci smatraju kako konkretne zaključke može iznjedriti jedino jednodnevni simpozij
– Predlažem da se u sklopu simpozija stručnjaka obavezno daju odgovori na tri pitanja – što je umjetnost, što je javni prostor i što je društveno-politički i ideološki kontekst – smatra kritičar Feđa Vukić.
Kosor i dalje siguran u samostalni ured za kulturu
Danas umjetnost traži nove kanale, više nije riječ samo o skulpturama ili kipovima. Saša Šimpraga iz inicijative 1 POSTOZAUMJETNOST kao primjer je naveo Toma Gotovca i njegov performans u javnom prostoru Zagreb, volim te.
– Moj prijedlog je osnivanje Fonda za umjetnost u javnom prostoru kojim bi se kroz institucionalnu podršku moglo osigurati određeni broj realizacija na raznim mjestima u Zagrebu – rekao je Saša Šimpraga, voditelj projekta 1 POSTOZAUMJETNOST.
Darinko Kosor se još jednom dotaknuo i pitanja ustroja Gradske uprave, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport što je i bila tema prve održane tribine. Da je očito polučila neki rezultat, dokazala je prisutnost Tedija Lušetića, zamjenika pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivice Lovrića jer se na prethodnoj tribini nije pojavio nitko iz Grada.
– Ja sam i dalje optimist da će u budućnosti ovaj grad dobiti samostalni ured za kulturu. Neke stvari se ne mogu zaustaviti i u to sam uvjeren 100 posto – zaključio je Kosor.
Kao što je već najavio predsjednik Gradske skupštine, ovo je tek druga od cijelog niza tribina koje bi se trebale održati u razdoblju pred nama.
