Nužna je potpuna reforma visokog obrazovanja

Autor:: Dunja Dulčić 1/7/2012 10:41

Postoje brojna mišljenja o tome da je provedba Bolonjskog procesa u Hrvatskoj provedena loše i nepotpuno, a nisu samo studenti oni koji su se pobunili protiv ovakvog sustava visokoškolskog obrazovanja, nego su i mnogi profesori iznijeli mišljenje o ovoj problematici. Svi oni slažu se da bi trebalo krenuti ispočetka i iz temelja popraviti postojeću situaciju.

Profesori Filozofskog i Pravnog fakulteta, Siniša Rodin i Zoran Kurelić, iznijeli su prijedlog reforme visokoškolskog obrazovanja kroz deset teza koje su objavili u časopisu Banka, a iznošenje istih izazvalo je brojne polemike.

Polazeći od konstatacije da je reforma visokog obrazovanja u Hrvatskoj propala te da će biti potrebno odlučiti kako krenuti ispočetka, Rodin i Kurelić kroz svojih su deset teza iznijeli plan kojim bi se, smatraju, u potpunosti moglo provesti načela Bolonjske deklaracije, uklopiti se u Europski kvalifikacijski okvir i pomiriti liberalnu i socijalnu komponentu visokog obrazovanja.

Od 2004. reforma je krenula krivim tokom

Prijedlog ove reforme obuhvaća stavke kao što su povratak na četverogodišnje visokoškolsko obrazovanje, cjelovitu integraciju u europski prostor visokog obrazovanja, vaučersko, za studente besplatno financiranje četiri akademske godine studija, državno i europsko stipendiranje trogodišnjih doktorskih istraživanja i priznavanje statusa redovnog studenta i druge.

– Profesor Zoran Kurelić i ja pratimo problematiku visokoškolskog obrazovanja već dugi niz godina i tu smo objavili više znanstvenih radova i ta nam je problematika jako dobro poznata- rekao je Siniša Rodin za emisiju Depressija Romana Bolkovića na Jabuci TV.

Rodin je naglasio kako su se on i profesor Kurelić nadali kako će se pokrenuti rasprava oko ove teme.

-Iz tih naših radova proizašlo je ovih deset teza koje smo onda prezentirali časopisu Banka, kako bismo potaknulki javnu raspravu, koja se upravo događa – dodao je Rodin.

Kao ishodišnu točku kritike Rodin i Kurelić vide činjenicu da je reforma od 2004. godine krenula krivim tokom.

– Kardinalna pogreška učinjena je kada su se nekadašnji četverogodišnji studiji izjednačili s bolonjskim magistarskim studijem. Sve kasnije greške su proizašle iz ove. Trebamo se vratit na stanje kakvo je bilo prije 2004. godine i donijeti odluku da stari četverogodišnji studiji vrijede jednako kao i novi. Da bi se mogli integrirati u europski prostor visokog obrazovanja, naši obrazovni ciklusi moraju biti kompatibilni – smatra Rodin.

Iz ovakvog se načina provedbe razvio velik problem nemogućnosti zapošljavanja prvostupnika jer sadašnji studiji ne daju punu kvalifikaciju tako dugo dok student ne završi svih pet godina studija.

– Ne mislim da se išta može riješiti tako dugo dok se ne prizna, na zakonskoj razini, da smo pogriješili – zaključio je Siniša Rodin.

Bolonjski proces nadišao je granice Europe

Andrea Milat, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pisala je o ovoj problematici u časopisu Banka, a svoje je mišljenje dala i u emisiji Depressija. Andrea se protivi i provedbi Bolonjske deklaracije kod nas, kao i samoj “bolonji” kao takvoj, jer smatra da su se njenim prihvaćanjem stvorili brojni problemi. Slaže se s mišljenjima da je stari proces bio bolji, ali ističe kako je svjesna da povratka na staro nema.

– Nemoguće se vratiti na stari sistem, skoro ulazimo u Europsku uniju, prihvatili smo europski prostor visokog obrazovanja – ističe Milat.

No, smatra kako je razlika između Bolonjske deklaracije i europskog prostora visokog obrazovanja samo u tome što je Bolonjski proces postao toliko širok da je nadišao granice Europe.

– Mislim da je najbolje rješenje da se upisom na sve fakultete automatski ide do stupnja magistra, a da više školu budu za stjecanje zvanja prvostupnika, ali da postoji opcija da se sa viših škola može prebaciti na sveučilište – dodala je Andrea Milat u Depressiji.