U Matici hrvatskoj predstavljena je knjiga Nine Gazivoda “Vila Vrbanić arhitekta Viktora Kovačića”. Riječ je o jednokatnoj obiteljskoj vili za Rudolfa i Miru Vrbanić na Josipovcu 2, danas ulica Ivana Gorana Kovačića 2, u sjevernom gradskom predjelu Zagreba. Knjiga istražuje povijest, arhitekturu i kulturološki kontekst ove poznate zagrebačke vile. Gazivoda, stručnjakinja za povijest umjetnosti i arhitekturu, kroz svoje istraživanje otkriva značaj vile u kontekstu zagrebačke i hrvatske arhitektonske baštine. Djelo se bavi ne samo arhitektonskim aspektima već i širim povijesnim okolnostima koje su oblikovale prostor Zagreba i njegove rezidencijalne građevine s početka 20. stoljeća.
– Knjiga se bavi, primarno, utjecajem engleske arhitekture, na Viktora Kovačića, koji je dosad bio samo naznačen. To su arhitekt Laszlo, Žarko Domjan, Vladimir Lunaček, Olga Maruševski otvorili kao temu, međutim nikad nije istražen utjecaj na jednu konkretnu vilu, kao što je ovdje slučaj. Utjecaj je na tlocrtnu dispoziciju, na vanjski plašt, tu su karakteristični elementi slobodne uporabe prozora, oblikovanja, asimetrija pročelja. Knjiga na vrlo detaljan način prikazuje stanje vile, iznutra i iz vana – objasnila je autorica Gazivoda.
Knjiga pruža i detaljan pregled života i rada arhitekta Viktora Kovačića, čije se vizionarske ideje i stil vide u dizajnu Vile Vrbanić. Kroz opise, analize, fotografije i ilustracije, Gazivoda dočarava kako je ova vila postala simbol novog urbanog identiteta Zagreba, uz isticanje načina na koji se uklapa u specifičan krajolik Gornjeg grada.
– Zatim, ta povezanost, koja je detaljno razrađena, između interijera i eksterijera, a posebno je jedno poglavlje posvećeno tzv. servisnom traktu, gdje je razrađen sustav servisnih prostorija kuhinje, raznih tipova smočnica, “officea”, kao jedne međuprostorije vezane uz serviranje hrane i dopremu u blagovaonicu, nešto što dosad nije očitano, kao konkretan utjecaj engleske arhitekture – dodala je.
Otkrila nam je i od kuda ideja, inspiracija i motivacija za pisanje jednog ovakvog djela.
– Ideja se stvarala godinama. Bavim se vilama, unutarnjim uređenjem, kulturom stanovanja i vrlo značajnim investitorima i vlasnicima vila na području Rokovog perivoja i Josipovca. S obzirom na to da radim u Službi zaštite spomenika ulazila sam u neke od tih vila, s određenim zadacima i stekla uvid u to što se u njima nalazi, koliki je trud uložio Viktor Kovačić, sa svojim smislom za detalje, za organizaciju prostora, za zahtjeve vlasnika, za potrebu za udobnošću, za potrebu za vizurama – kazala je Gazivoda.
Visoka kvaliteta života i stanovanja s funkcijama i sadržajima riješenim na način engleskog domaćinstva više srednje klase, ilustrirana je brojnim obiteljskim fotografijama obitelji Vrbanić iz 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća.
Nina Gazivoda diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost). Magistrirala je 1997. (Namještaj prema projektima zagrebačkih arhitekata u prvoj četvrtini XX. stoljeća), a doktorirala 2007. godine (Vila Frangeš na Rokovu perivoju u Zagrebu. Suodnos arhitekture i ambijentalne zbirke Frangeš-Mihanović). Od 1991. godine radi u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode. Istražuje teme iz područja arhitekture, dizajna, slikarstva i kiparstva, radi na valorizaciji i zaštiti spomeničke baštine. Posebice je usredotočena na projektirane interijere gradskih vila sljemenskog područja i stanova donjogradskih višekatnica. Objavila je knjigu Vila Frangeš na Rokovu perivoju u Zagrebu (2008.) i Vila Vrbanić arhitekta Viktora Kovačića – Das englische Haus (2023.).
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
