Autor: Ana Kolak 7/12/2012 18:53
Sezona obuhvaća razdoblje od proljeća do kasne jeseni, a najizraženija je u mjesecima srpnju I kolovozu. Najveći broj nezaposlenih kvalificiranih radnika svoje mjesto tijekom sezone nalazi na području ugostiteljstva i turizmu.
– Uobičajeno tijekom ljetnih mjeseci nezaposlenost pada i padat će. Rezultat je to turističke sezone – potvrdila je Kristina Alerić, predstavnica Ureda ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Kraj turističke sezone za većinu znači povratak na burzu. Provjerili smo imaju li radnici povratkom na burzu pravo na novčanu naknadu.
Novčane naknade se ne utvrđuju na jednostavan način da li netko ima ili nema pravo. Kod utvrđivanja se promatra period rada, a visina naknade ovisi o dobivenim plaćama u protekla tri mjeseca – objašnjava predstavnica Ureda ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Od skoro 300.000 nezaposlenih, samo 65.000 prima novčanu naknadu, a prosječna naknada iznosi samo 1500 kuna. Bez obzira na loše stanje u evidenciji zavoda, gospođa Alerić ponosno ističe projekt pod nazivom Centar tržišta rada, koji je financirala Europska Unija.
– Cilj nam je bio razviti sustav trenerstva i mentorstva u Hrvatskom zavodu za zapošljevanje i razviti nove metode edukacije te u nju uključiti dionike kojima su potrebna znanja o tržištu rada i znanja rada sa ljudima i svima onima koji mogu unaprijediti tržište rada danas – nada se gospođa Alerić.
Istražili smo što građani misle o sezonskim poslovima i jesu li ih ikad obavljali.
– Sezonski posao je dobar trenutno, ali treba misliti na budućnost – upozorava naš sugrađanin.
– Nije loše naći sezonski posao, samo svi idu na more, nitko ne ide u Slavoniju njive obrađivati – rekao nam je Slavonac koji trenutno žvi u Zagrebu.
Gospođa iz Zagreba koja je radila sezonski posao slaže se da treba misliti na budućnost I kritizira stanje na burzi rada.
– Ja ne znam čemu služi burza rada. Ljudi nemaju posla, a oni se šire i žive u onom mramoru gdje je sve prekrasno uređeno – zaključila je.
