Autor:: Tanja Molvarec 2/24/2012 9:45
Čak 30 do 50 posto građana žali se na jedan ili više simptoma nesanice, kao što su poteškoće sa zaspivanjem, česta noćna buđenja i rana jutarnja buđenja.
Manji broj osoba, njih oko devet do 15 posto, uz simptome nesanice žali se i na stalni umor i dnevnu pospanost. U povodu Tjedna psihologije Psihološki centar Tesa je organizirao radionicu kroz koju su građane upoznali s psihološkim pristupom u borbi protiv nesanice.
Kratkotrajne nesanice, odnosno one koje traju po nekoliko dana pa do najviše mjesec dana, najčešće su posljedica izloženosti nekom stresnom događaju, neke tjelesne bolesti ili promjene vremenskih zona, što se događa kod putovanja u daleke krajeve. Kratkotrajna nesanica obično ne ostavlja značajne posljedice na naše psihološko zdravlje i smatra se normalnom reakcijom na određene životne okolnosti.
– Kronična nesanica, koja traje mjesecima a često i godinama, može imati različite uzroke. Anksioznost i depresija su dva najčešća uzroka kronične nesanice. Nadalje, osobe koje pate od nekog drugog poremećaja spavanja kao što su apneja, odnosno prestanak disanja u spavanju i sindrom nemirnih nogu, također se mogu žaliti na nesanicu. Treću skupinu uzroka kronične nesanice čine različita tjelesna i neurološka oboljenja, naročito ona koja su praćena bolovima – kazala nam je psihologinja Marija Bakotić.
Kod jednog dijela osoba nesanica je posljedica određenog životnog stila ili bolje rečeno loše higijene spavanja kao što su naše navike vezane uz odlazak na spavanje, buđenje te unos kofeina i alkohola.
– Kod 12 do 16 posto osoba koje pate od nesanice, uzrok nesanice se ne može odrediti, ali i tim se ljudima može pomoći odgovarajućim psihološkim tretmanom, najčešće kroz promjenu ponašanja i načina razmišljanja o spavanju. Za kroničnu nesanicu koja se ne liječi se pokazalo da značajno povećava rizik od razvoja psihičkih oboljenja, u prvom redu od depresije – kazala je Bakotić.
Idite u krevet kada se osjećate dovoljno pospani
Jedan od osnovnih savjeta vezanih uz bolje spavanje jest da nastojimo održati pravilan raspored spavanja, znači da odlazimo na spavanje i budimo se uvijek u slično vrijeme, a to znači i vikendom i praznicima.
– Time pomažemo održavanju pravilnih bioloških ritmova i time da spavanje bude dovoljno dugo i kvalitetno. Generalna je preporuka da se dodatno dnevno spavanje izbjegava, a ako baš ne možemo bez njega, da ga ograničimo na najviše 30 minuta i da odspavamo u ranijim poslijepodnevnim satima- savjetovala je Bakotić te dodala da je prije spavanja preporučljivo provoditi aktivnosti koje nas opuštaju kao što su topla kupka, maleni obrok, šalica mlijeka ili čitanje.
– U krevet treba ići tek kad se osjećamo dovoljno pospano a u samom krevetu treba izbjegavati aktivnosti kao što su plaćanje računa, surfanje po internetu ili pisanje mailova jer će nas to najvjerojatnije razbuditi i otežati usnivanje. Važno je spavati onoliko koliko nam treba da bismo se idući dan osjećali svježe i odmorno. Prekomjerno spavanje isto može biti štetno jer je naše iduće spavanje obično plitko i praćeno čestim noćnim buđenjima – kazala je Bakotić.
Osoba može početi spavati a da toga nije ni svjesna
Spavanje, a naročito stadiji dubokog spavanja, nužni su da bi se neki dijelovi našeg živčanog sustava, odnosno mozga, oporavili od stalnog rada tijekom budnosti. Kod djece spavanje je posebno važno jer omogućuje da se njihov živčani sustav može pravilno razvijati.
– Iako ljudski organizam može i kroz nekoliko dana podnijeti da ne spava, to nespavanje će negativno utjecati na njegovo raspoloženje, kognitivne i motoričke sposobnosti. Osim toga, nakon nekog perioda nespavanja, osoba će postati toliko pospana da će početi spavati a da toga nije niti svjesna. Dakle, naš mozak treba spavanje da bi pravilno i kvalitetno funkcionirao – zaključila je Bakotić koja vodi radionice Nesanica -kako do boljeg sna.
– U današnje vrijeme najčešći pristup u tretmanu nesanice je uzimanje lijekova za spavanje. No, iako su lijekovi u kratkom roku obično učinkoviti u ublažavanju problema sa spavanjem, nakon prestanka uzimanja lijekova nesanica se obično vraća. Zato smo kroz ovu radionicu naše građanstvo htjeli upoznati s jednim psihološkim pristupom u tretmanu nesanice za koji se pokazalo da efikasno pomaže mnogim osobama koje imaju problema sa spavanjem. Radi se o pristupu koji se temelji na principima kognitivno-bihevioralne terapije – kazala je Marija Bakotić, voditeljica radionice.
Bakotić je istaknula da u oko šest posto osoba problemi sa spavanjem i dnevnim funkcioniranjem su izraženi u tolikoj mjeri da zadovoljavaju određene kriterije za dijagnozu nesanice.
Uvodna radionica je zamišljena tako da polaznici dobiju neke osnovne informacije o ovom psihološkom u tretmanu nesanice, te da dobiju uvid u svoje trenutno stanje po pitanju problema sa spavanjem.
– Na svakoj radionici prolazimo kroz jedan ili više od tri glavna segmenta tretmana nesanice, a to su edukacija o spavanju a ponajviše zdravom spavanju, zatim analiza ponašanja i naših navika koje mogu utjecati na naše spavanje te analiza obrazaca razmišljanja i osjećaja koji su redovito povezani s pojavom i održavanjem nesanice. Na kasnijim radionicama učimo i tehnike kako mijenjati svoje ponašanje i svoj način razmišljanja, a svaka se tehnika uvježbava kod kuće između radionica – objasnila je Bakotić.
Dakle, prije poslušajte savjete psihologa, opustite se i brže i lakše ćete zaspati.
