Narodna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna je od najvažnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj, koja ima dugu povijest i značajnu ulogu u promicanju znanja, kulture i obrazovanja. Osnovana je 1607. godine kao knjižnica Hrvatskoga sabora, a njezin rad razvijao se kroz stoljeća. Danas je to jedna od najvećih i najznačajnijih knjižnica u regiji. Knjižnica ima impozantne zbirke koje uključuju milijune knjiga, časopisa, novina, rukopisa, karata, fotografija i drugih kulturnih artefakata. Neki od njezinih posebnih fondova uključuju rukopisnu zbirku i zbirku starih i rijetkih knjiga.
Na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvorila je krajem studenoga natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj je sada priveden kraju, a kategorije u kojima su se knjige mogle prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.
– Hrvatska svoje najljepše oblikovane knjige šalje u Njemačku, na daljnje izložbe i natjecanja, od 1991. godine, kao samostalna država. 1991., kada su naši izdavači poslali svoje knjige u Frankfurt, bio je to prvi samostalni hrvatski nastup, koji se može smatrati nacionalnim, u svijetu. Od 1996. zadaća odabira i slanja najljepših hrvatskih knjiga u Njemačku povjerena je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu – pojasnila je Dobrila Zvonarek, koordinatorica natječaja “Hrvatska lijepa knjiga”.
Ove godine na predstavljanje u Njemačku poslano je čak 113 knjiga.
– Taj broj od 113 knjiga nije osobito velik, bilo je godina kada su izdavači bolje reagirali, poslali nam više svojih naslova, bilo je i slabijih godina od ove. Mi ne znamo što je tome razlog, možda i sama nakladnička produkcija, ali u svakom slučaju, knjige koje nama stignu izdavači smatraju onim najljepšim što su u aktualnoj godini proizveli, to su knjige raznih žanrova ili kategorija, od beletristike, znanstvenih knjiga, došlo je nešto školskih udžbenika, slikovnica, koje su vrlo zahvalne zbog svojih ilustracija, kataloga izložbi. Nacionalna knjižnica onda saziva stučno povjerenstvo koje odabire one najljepše, i one idu na dug put – rekla je Zvonarek.
Hrvatska knjiga je u nekoliko navrata ostvarila zapažene rezultate na međunarodnim izložbama.
– Hrvatska je tri puta bila u tzv. shortlist, 1996., 1998. i 2021. godine, nikada dosad nismo dobili medalju, tome se još nadamo, ali moramo imati u vidu da konkuriramo u vrlo velikom broju naslova, velikom broju izvođača, obično ih bude 600-injak. Sudjeluju zemlje koje imaju sasvim drugačije prilike nego mi u Hrvatskoj, puno više financijskog prostora za ulaganje u knjige, tako da je i ulazak u uži krug bio veliki uspjeh. Nadamo se, i zao između ostalog organiziramo ovaj natječaj, da će izdavači u njemu vidjeti poticaj da i sami više pozornosti usmjere na oblikovanje knjiga. Između ostalih, u Njemačku su poslane neki katalozi izložbi, slikovnice, ali i drugi radovi – zaključila je Zvonarek.