– Potrošači danas žele živjeti duže, žele živjeti zdravije i žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov postavljen pred prehrambenu industriju’ – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević otvarajući 11. skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je HGK organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu.
– Prema američkoj agenciji za istraživanje, tržište funkcionalne hrane iz godine u godinu raste po stopi od gotovo 10 posto. Sigurno je da se radi o trendu koji će morati pratiti i hrvatska prehrambena industrija, zato smatramo da proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji’ – dodao je Kovačević.
Rezultati prvog nacionalnog istraživanja opće populacije u Hrvatskoj o prehrambenim navikama u Hrvata koje je provela Hrvatska agencija za hranu pokazuju kako je prosječan unos ugljikohidrata, i muškaraca i žena, veći od preporučenog.
– I ministarstvo poljoprivrede prepoznaje je važnost suradnje znanosti i struke kroz organizaciju skupova koji obuhvaćaju sve sudionike u sustavu kao i važnost aktualnih tema vezanih uz pitanja funkcionalne hrane – istaknula je pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum.
Iako je trend zdravije prehrane u konstantnom porastu s obzirom na promjene u načinu života, sve je učestalija i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima.
– U svjetlu senzibiliziranja potrošača na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiraju, pružanje tih informacija na jelovnicima u ugostiteljskim objektima može biti dodatna, relativno jeftina strategija koja barem kod dijela gostiju može dovesti do porasta svjesnosti o dodatnim mogućnostima kontrole odabira hrane – preporučila je Greta Krešić s Katedre za hranu i prehranu Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.
Po pitanju unosa masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako promatramo opću populaciju, veći tek za nekoliko postotaka od onog preporučenog, no zabrinjava to što je njihov izvor najčešće svinjsko meso, dok se kod masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće.
– Iako vlada uvriježeno mišljenje da su Hrvati visoki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo na donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje: Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje: Rumunjska, Mađarska i Češka. Međutim, u odnosu na prosjek Europske unije, Republika Hrvatska se nalazi na samom začelju konzumacije ribe te je u zemljama Europske unije manja konzumacija samo na području Mađarske i Nizozemske’ – rekla je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolović.
– Morsku ribu konzumira nešto više od 16 posto stanovnika Hrvatske, dok riječnu ribu tek nešto manje od pet posto. Morska riba najviše se konzumira u Lici (konzervirana), slijede ju Istra te Dalmacija, dok se, očekivano, najmanje konzumira u Slavoniji. Međutim, i slatkovodna riba se najviše konzumira u Lici, a najmanje na području Istre. Podaci o konzumiranju vode znatno nam više idu u prilog te, ako promatramo u kontekstu Europske unije, tu se nalazimo na visokom drugom mjestu, odmah iza Češke – poručila je Sokolović dodavši kako su, promatrajući s aspekta učestalosti konzumacije, najčešće konzumirane namirnice u Hrvata voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.
Na konferenciji je bilo govora i o važnosti pravilnog informiranja potrošača o prisutnosti glutena. Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede naglasila je kako su subjekti u poslovanju s hranom dužni davati informacije o hrani u skladu s važećim EU i nacionalnim propisima o hrani. Samo će dobivanjem točnih i jasnih informacija o prisutnosti žitarica koje sadrže gluten i na točno propisan način, poštujući jasno propisane kriterije za korištenje navoda bez glutena ili vrlo mali sadržaj glutena, krajnji potrošač na zajedničkom europskom tržištu dobiti jasnu i potpunu informaciju bitnu za donošenje ispravne odluke pri kupnji hrane prema vlastitim prehrambenim potrebama.
Press materijal