2006. godine Hrvatski sabor donio je Odluku kojom je 26. svibnja proglašen Nacionalnim danom darivanja i presađivanja organa i tkiva, čije je obilježavanje prilika za javnu zahvalu darivateljima i njihovim obiteljima te iskaz solidarnosti i podrške svima koji čekaju na presađivanje organa.
Jedan od temelja uspjeha u Hrvatskoj je zakonska opcija pretpostavljenog pristanka, to znači da je po važećem zakonu svaki građanin kod kojeg se dokaže moždana smrt automatski i donor organa – osim ako se tome nije usprotivio za života.
Presađivanje organa i tkiva danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa kao što su srce, bubrezi, jetra, gušterača ili pluća, putem presađivanja organa preminulih osoba ili u nekim slučajevima živih srodnih i nesrodnih darivatelja. Uspješna transplantacija spašava živote i izuzetno pridonosi poboljšanju kakvoće života primatelja.
Od. 2007 godine Hrvatska je postala punopravna članica Eurotransplant International Foundation, međunarodne organizacije za dodjelu i razmjenu organa, koja uz hrvatsku uključuje osam zemalja Europe. Zahvaljujući suradnji članica zemalja povećava se podudranost, iskoristivost i dostupnost darivanja organa na listi čekanja. Kada je donor prijavljen, Eurotransplant uz pomoć složenog kompjuterskog programa za svaki raspoloživi donorski organ izrađuje listu kompatibilnosti. Donorski organ daje se na ponudu transplantacijskom centru prvoga pacijenta s liste čekanja. Sigurnosti radi, ponuda se šalje i transplantacijskom centru drugoga pacijenta s liste čekanja. Nakon što nadležni specijalist potvrdi prihvaćanje organa, organizira se vađenje i prijevoz organa.
U Hrvatskoj se mogućim darivateljem organa smatra svaka preminula osoba koja se za života tome nije izričito protivila. U Republici Hrvatskoj se transplantacije izvode u pet kliničkih bolničkih centara, a prema podacima mreže Eurotransplant, Hrvatska s 10 do 11 transplantacija na milijun stanovnika danas prva u Europi, usporedivši to s Velikom Britanijom gdje se naprave 2,4 transplantacije na milijun stanovnika, a u Španjolskoj i Francuskoj između pet i šest na milijun stanovnika.
U Hrvatskoj je na snazi tzv. pretpostavljeni pristanak što znači da su svi građani RH mogući darivatelji ukoliko se za života nisu pisanim putem izjasnili i registrirali u Registru nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva. Ukoliko osoba ne želji biti darivatelj tada može popuniti Izjavu o nedarivanju kod svog obiteljskog liječnika i njegova želja će se poštovati. Međutim, i ako osoba nije evidentirana u Registru, iz etičnih razloga se razgovara sa obitelji pokojnika i ako se ona protivi darivanju, njihova želja se poštuje.
Kod transplantacije iznimno se pazi poštuje anononimnost darivatelja. Živuća osoba također može donirati organ, najčešće se to odnosi na darivanje unutar obitelji, a na taj
postupak se kreće tek kada ne postoji odgovarajući organ donatora, ili tkivo te ne postoji druga metoda liječenja. Dobna granica za transplantaciju organa ne postoji.
Povećanje dostupnosti i kvalitete transplantacijskih usluga za hrvatske građane postiglo se uspostavom programa transplantacije pluća. Taj izuzetan uspjeh iz travnja 2021. označio je pokretanje nacionalnog programa transplantacije pluća, a do kraja godine uspješno je izvršeno 9 transplantacija pluća hrvatskim primateljima.
Zahvaljujući visoko razvijenoj svijesti o darivanju i solidarnosti naših građana, vrsnosti transplantacijskih timova te učinkovitom organizacijskom modelu, Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u svijetu u području darivanja i presađivanja organa.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
