Moja prva Znakovnica je projekt kojemu je cilj kreirati prvi video rječnik znakovnog jezika. Prvenstveno je namijenjen gluhoj djeci i čujućim roditeljima, a onda i svima ostalima koji ga žele naučiti. Radi se o ”crowdfunding” projektu kojim se želi kreirati prvi spomenuti rječnik. Isti je namijenjen prvenstveno za roditelje gluhe djece i gluhu djecu jer je činjenica kako se 95 posto djece rađa u čujućim obiteljima. Stoga, one ne znaju jednostavno što je znakovni jezik, kako se koristi i kako se njime služi. Dotični roditelji su čest izgubljeni u početku te ne znaju kako doći do nekoga tko će ih educirati u tom smislu i smjeru.
Ivona Magdić, voditeljica marketinga za projekt ”Moja prva znakovnica” otkrila nam je kako će ista izgledati:
Moja prva znakovnica bit će web stranica na koju će moći doći bilo tko, upisati pojam u tražilicu i tamo će dobiti video kako se izvodi znak, riječ ili rečenica. Također će moći saznati zanimljivosti o tom znaku i znakovnom jeziku. – Ivona Magdić, voditeljica marketinga za projekt ”Moja prva znakovnica”
Dakle, cilj projekta je omogućiti obitelji s gluhom djecom da ostvare komunikaciju od prvog dana, da se povežu sa svojom obitelji i društvom, psihički, emotivno i fizički te na taj im se način omogući normalno odrastanje.
Izazovi s kojima se susreću gluhe i nagluhe osobe su brojni. Dorijana Kavčić, članica Upravnog odbora Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika osvrnula se na dotično: Kada govorimo o gluhoći kao invaliditetu, često se koristi sintagma “nevidljivi invaliditet”. Prilagodba koja je potrebna od strane društva je komunikacijska prilagodba što znači da informacija na hrvatskom jeziku mora biti u pisanom obliku ili prevedena na hrvatski znakovni jezik. Informacija mora biti vizualna, na taj način će biti dostupna i razumljiva.
– Dorijana Kavčić, članica Upravnog odbora Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika
Hrvatski znakovni jezik priznat je 2015. godine. Naime, on je službeni jezik gluhih i nagluhih osoba u Hrvatskoj. Temelji se na vizualno-prstnim signalima, gestama i mimici lica, te omogućava komunikaciju među gluhim osobama. HZJ ima vlastitu gramatiku i sintaksu, koja se razlikuje od hrvatskog govornog jezika. Zakonodavstvo Republike Hrvatske prepoznaje važnost HZJ-a kao kulturnog i jezičnog identiteta gluhe zajednice, čime se promiče jednakost i pristup informacijama… Međutim, on nije univerzalan. Naime postoji ih mnogo u svijetu. Isto je također prokomentirala gospođa Kavčić:
Najčešća predrasuda s kojom se susrećemo je ta da je znakovni jezik univerzalan, da je jedan jedini na svijetu, to nije tako. Znakovni jezici su prirodni jezici, nastaju prirodnim putem kao i govorni jezici. Lokalizirani su tamo gdje se gluhi nalaze I kada stupaju u komunikaciju. Najbolji primjer je američki znakovni jezik koji je različit od britanskog, a koji su različiti od australskog znakovnog jezika, iako se radi o jednom službenom jeziku, a to je engleski. – Dorijana Kavčić, članica Upravnog odbora Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika
Dakle, znakovni jezici su prirodni jezici koji nastaju uslijed prirodne potrebe za komunikacijom. Opisano ih je i priznato oko tristotinjak, ali u realnosti ih je puno više.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.