Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj. Ona je izravni nasljednik glazbene škole Hrvatskog glazbenog zavoda osnovane 1829. godine pod čijim je okriljem 1921. godine započela s djelovanjem kao visokoškolska glazbena institucija. Od 1979. godine, Muzička akademija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.
Brojni priznati umjetnici i pedagozi studirali su i radili na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te su svojim djelovanjem u domovini i svijetu pronijeli i potvrdili njezin ugled i visoku razinu izvrsnosti glazbenog obrazovanja. Tijekom svoje duge povijesti, Akademija je prošla kroz različite faze razvoja, prilagođavajući se suvremenim trendovima u glazbi i obrazovanju. S obzirom na brze promjene u glazbenom svijetu, Akademija je prilagodila svoje programe kako bi odražavala suvremene trendove. Integracija tehnologije u nastavu omogućuje studentima da istražuju nove pristupe glazbi i razvijaju vlastite kreativne izraze.
Nažalost, o problemima s nelikvidnosti i ugrozom redovitog poslovanja i djelovanja Muzičke akademije u Zagrebu govori se godinama, a nedavno je postignut dogovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Zagrebu o pružanju dodatnih sredstva kojima će Muzička akademija uredno nastaviti s izvođenjem nastave na akreditiranim studijskim programima te realizacijom ugovorenih projekata u optimalnim uvjetima. Ovo je samo jedan od mnogih primjera da se umjetnici u Hrvatskoj često suočavaju s izazovima koji ih stavljaju na rub društva. Ova marginalizacija očituje se kroz različite aspekte, uključujući financijsku podršku, nedostatak prepoznavanja njihovog doprinosa te ograničenu podršku kulturnim projektima.
– Dolazim iz onog segmenta umjetnosti koji je najkreativniji, dakle taj proces stvaranja glazbe, kako se sjetiti nečeg novog, kako napisati nešto, kako to prezentirati spada možda u najkreativniji dio ljudske djelatnosti. Međutim je vrlo marginaliziran, kako u sustavu obrazovanja, tako i u prisutnosti u javnosti. Stoga je doista važno ući u ozbiljan partnerski dijalog s onima koji bi trebali biti zainteresirani za to da Hrvatska bude kreativna – rekao je Mladen Tarbuk, predsjednik Skupštine predstavnika Hrvatskog društva skladatelja.
Investicije u umjetničke fakultete nisu samo ulaganje u obrazovanje, već i u kulturni identitet društva. S pravilnim podržavanjem mladih umjetnika, stvaraju se temelji za raznoliku i bogatu umjetničku scenu koja doprinosi kulturnom naslijeđu zemlje.
– Mislim da je jako važno u studente ulagati. Jedan od fenomena koji se u Hrvatskoj još nije riješio jest stipendiranje mladih umjetnika. Sustav stipendiranja znanstvenika je razvijen, ali umjetnicima se to jako teško razvija. Mi smo također, osobito glazba, uoućeni na međunarodnu suradnju, kvota koju imamo za Erasmus je jako mala u odnosu na naše potrebe… Dakle, to je samo jedan mali broj problema koji nas tišti i ja se nadam da neće ostati samo na jednokratnoj pomoći – kazao je Tarbuk.
Ulaganje u mlade umjetnike ima duboke implikacije na društvo, kulturu i ekonomiju. Mladi umjetnici donose ne samo svježe perspektive već i inovacije i kreativnost koje obogaćuju kulturni identitet. Njihovi radovi često odražavaju suvremene društvene, političke i kulturne promjene, čineći ih ključnim doprinositeljima kulturnom naslijeđu.
Muzička Akademija u Zagrebu ne samo da pruža vrhunsku glazbenu edukaciju, već i čini ključnu kariku u očuvanju i promicanju hrvatske glazbene baštine. Njezini studenti i alumni svjedoče o bogatstvu umjetničkog naslijeđa koje ova institucija njeguje, čineći je ponosom ne samo Zagreba već i cijele zemlje.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA