Autor:: Josip Hren 3/8/2011 9:52
Ministarstvo uprave ubrzano kroji nove granice izbornih jedinica za parlamentarne izbore. Prema Ustavu te jedinice moraju biti podjednake po broju stanovnika (dakle oko 400 tisuća stanovnika svaka). Izmjene granica bit će više-manje kozmetičke – tek da se jedinice brojčano ujednače. Zagreb će i dalje biti podijeljen u čak četiri izborne jedinice. Prva izborna jedinica je uglavnom zagrebačka i manjim dijelom zagorska (obuhvaća Zaprešić i dio Zagorja).
Druga izborna jedinica obuhvaća Sesvete i Dubravu, a proteže se sve do Daruvara. Šesta izborna jedinica obuhvaća Pešćenicu i istočni dio Novog Zagreba, a ide sve do granice s Bosnom i Hercegovinom. I na kraju, sedma izborna jedinica koja obuhvaća zapadni dio Novog Zagreba te Gajnice, Špansko, Jarun itd., a proteže se čak do mora (Novi Vinodolski).
Puno optimalnije rješenje bilo bi da se Zagreb podijeli u dvije izborne jedinice (svaka po 400 tisuća stanovnika) ili da Zagreb bude jedna izborna jedinica koja bi dala duplo veći broj zastupnika u Hrvatski sabor. Međutim, ministar uprave tako ne misli. On je i dalje vjeran starom kroju izbornih jedinica prema kojemu Zagrepčani biraju svoje zastupnike za Sabor u istim izbornim jedinicama sa Slavoncima i Primorcima.
Osim što krivo kroji Zagreb, ministar i sporo broji. Ministarstvo je osnovano prije dvije i pol godine, a ministar još ne zna točan broj javnih službenika. Nije ga znao ni kada je ustoličen, pa ipak je po tom pitanju učinio napredak. Sada zna približan broj – između 240 i 250 tisuća.
Je li tome napretku pomoglo provođenje dugotrajne mjere ”Izrada registra zaposlenika javnog
sektora” (iz Plana gospodarskog oporavka Republike Hrvatske, ups!)?
Možda bi bilo jednostavnije ministru da pobroji javne službenike. Evo, recimo da je krenuo s brojanjem od svog ustoličenja. U trideset mjeseci ima oko četiri i pol tisuće radnih sati (bez godišnjih odmora i vikenda naravno) odnosno oko 250 tisuća radnih minuta. Uspio bi do danas sve pobrojati taman da broji samo po jednog u minuti. I ne bi trebao nekakve mjere gospodarskog oporavka.
Ma siguran sam da u tvrtci gdje je direktor (da, da, naši ministri često imaju tvrtke i direktori su) dobro zna ima li 240 ili 250 zaposlenih.
Isti ministar prije dvije i pol godine donosi i plan smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi. No, kako smanjiti brojku za koju ne znaš kolika je. Hm, jedna velika nepoznanica u jednostavnoj jednadžbi. Predlaže ministar model 2 za 1, tj. za dvoje koji odlaze u mirovinu primit će jednog novog. Kako je ovo (pred)izborna godina i ovaj model pada u vodu. Svaka takva godina znači samo jedno – dodatno zapošljavanje!
Naravno da je to teško dokazivo kada se ne zna točna brojka. Ali jedno ”zna se” – ta brojka stalno raste.
Još je nešto ministar zaboravio. Obećao je racionalizirati lokalnu samoupravu, tj. smanjiti broj općina i gradova. U recesijskom zamahu krajem 2009. godine ta se tema često provlačila kroz medije. Toliki broj općina i gradova (ukupno 556) nema niti Engleska koja je po broju stanovnika jedanaest puta veća od Hrvatske. Ali šteta bi bilo ukinuti toliki broj vijećnika, načelnika, gradonačelnika, donačelnika, dogradonačelnika, zamjenika, pomoćnika, savjetnika i inih.