Mentalno zdravlje jedna je od najvažnijih tema 21. stoljeća. Svi psihološki problemi koje donosi društvo današnjice najčešće su povezani, ali rijetko kada se priča o temeljima istog, ističu stručnjaci.
– Uglavnom na dva temeljna načina. Jedan je zato što moraju, jer su nešto napravili, prekršili zakon, posjedovali neku drogu, nešto. I drugi je zato što žele. Nas zanimaju ovi koji žele. Zbog čega? Oni sami kažu, ‘ja bih volio doći’, ‘trebam doći’ i tako. Najčešće je to zato što to oni formuliraju u rečenici, ‘ja se ne osjećam dobro’, ‘nije mi dobro’, ‘ne radujem se’, ‘nemam prijatelja’, ‘ne mogu se družiti’, itd. I onda kroz tretman se zapravo otvaraju različiti problemi koji se vrlo često svode na anksioznost, depresivnost, na te nekakve poremećaje koji ometaju svakodnevno funkcioniranje. Međutim, kako gledamo, bez obzira na koji način dolaze, mi na kraju kroz razgovor dođemo do telefona, do ekrana, do društvenih mreža, dakle do interneta, što je njima beskrajno važno, i gdje provode često po 7-8, 9 sati dnevno, što je strašno puno – rekla je Lucija Sabljić, socijalna pedagoginja.
Probleme koje donosi današnjica najčešće su usko vezani uz korištenje ekrana, odnosno telefona i društvenih mreža. Uz njih dolazi do stvaranja vlastitog jezika, fokus se sve manje stavlja na neke druge aspekte poput čitanja i učenja. Samim time smanjuje se rječnik, vokabular. Sve manje djece ima smanjen fokus na druge aktivnosti poput hobija što dodatno utječe na mentalno zdravlje koje onda povezujemo s depresijom i anksioznošću.
– To je logično jer se vidi da nešto ne štima u cijeloj priči. Vidimo da stvari ne idu onako kako treba. Kad gledamo djecu, posebno tu neku mlađu dob, onda primjećujemo puno toga. Ja ovdje radim dosta dugo i nekako mogu vidjeti neke promjene koje su neobične, čudne. Recimo, kod mladih koji su generacija interneta, koji su generacija smartfona i svih ovih stvari, vi primjećujete mnoge promjene koje su nama, mojoj generaciji, apsolutno strane. Npr. jezik kojim govore. Vi ćete često čuti djecu da kažu, ‘ne mogu se sjetiti na hrvatskom nečega’, ‘ja govorim engleski sto puta bolje nego hrvatski’ ili ‘ja razmišljam na engleskom’, ili ‘ja govorim nešto što nije, ni engleski, ni hrvatski, nekakva kombinacija svega pomalo’…kombinacije svega, jer funkcioniraju tako kako funkcioniraju. Dakle, smanjen vokabular, smanjena dubina razgovora, ne znaju drugačije, pošto sve funkcionira brzo, sada, odmah, bilo da je to igranje igrica, bilo da je kocka, bilo da su na TikToku. E sad, to je sve skupa dobra zabava, dok ne vidimo probleme koji se kasnije javljaju – dodala je Sabljić.
Ovisničko ponašanje prelazi i na adolescente i odrasle koji često ne vide uzrok problema. Sve više vremena provodimo u virtualnom svijetu zbog digitalizacije različitih aspekata svakodnevice i postavlja se pitanje kako onda pronaći način za pametno i adekvatno korištenje interneta. U prelasku na digitalni svijet ostaje međuprostor u kojem se moramo snaći i na pametan način iskoristiti njegove prednosti, ali imati ograničenja u kontekstu prelaska granice u zaokupljenost internetom i digitalijama.
Pametno korištenje interneta i njegovih prednosti, poznavanje granica i ostanak u kontaktu s vanjskim svijetom – jedini je siguran način za mentalnu sigurnost i psihološki opstanak u 21.stoljeću.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
