Matica hrvatska, u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, organizirala je međunarodni znanstveni skup pod nazivom: ”Jer književnost postoji – Komparativna povijest hrvatske književnosti”. Skup je okupio brojne domaće i strane stručnjake, znanstvenike, profesore i studente koji se bave proučavanjem književnosti s posebnim naglaskom na hrvatsku književnu baštinu u europskom i svjetskom kontekstu. Cilj skupa bio je potaknuti interdisciplinarni dijalog o razvoju hrvatske književnosti kroz različite povijesne, kulturne i teorijske perspektive. Tijekom skupa predstavljena su nova istraživanja, razmijenjena mišljenja i otvorene rasprave o ulozi književnosti, njezinu značenju te o načinima njezina interpretiranja i proučavanja u suvremenoj komparatistici.
Matica hrvatska i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu zajednički su organizirali međunarodni znanstveni skup koji se održao u prostoru Matice hrvatske. Skup je nosio naziv ”Jer književnost postoji – Komparativna povijest hrvatske književnosti” te je okupio brojne stručnjake, istraživače i znanstvenike iz različitih akademskih sredina. Glavni cilj skupa bio je potaknuti dijalog među sudionicima o ključnim temama koje se odnose na razvoj hrvatske književnosti promatrane iz šire, komparativne perspektive. Tijekom izlaganja i rasprava otvorena su važna pitanja o položaju književnosti unutar nacionalnog i međunarodnog konteksta.
Pa, riječ je o skupu iz ciklusa komparativne povijesti hrvatske književnosti, a posvećen je pitanju kao što vidite: što je književnost?. Na isto dosad još nitko nije odgovorio pa je tako teško da ćemo i mi. Međutim, to je upravo ono što je možda najzanimljivije u vezi s književnošću, a to je da ona neprestano iznova postavlja to pitanje i tjera nas da razmišljamo o tome. Sudionici će se baviti različitim i specifičnim problemima u tom sklopu, zatim konkretnim djelima i razvojnim pitanjima. Dakle, radi se o vrlo širokom spektru tema. – Tomislav Brlek, redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
Program je uključivao niz predavanja, panela i rasprava, čime je sudionicima pružena prilika za dublju analizu književnih tokova kroz povijest. Poseban naglasak stavljen je na kulturne utjecaje, kao i na povezanost književnosti s jezikom. Skup je značajno doprinio razmjeni znanja i otvaranju novih perspektiva u proučavanju književnosti.
Pa, osobno zapravo ću izlagati možda nešto što neće biti tipično za ostatak simpozija, dakle za ljude koji će izlagati: o samoj književnosti, o tome da književnost živi. Izlagat ću zapravo o pretpostavci književnosti, a to je u stvari jezik: nastanak jezika, stvaranje jezika, dakle o jeziku koji je nešto duboko i ne samo književna činjenica, nego i antropološka. On je činjenica po kojoj je čovjek različit od svih drugih korisnika ovog ili onog semiotičkog sustava u prirodi. Čovjek jedini ima nešto specifično što se zove zapravo jezik. Taj jezik ima nešto u sebi od prapočetaka, dakle nekakve numinoznosti tih prapočetaka kada se sve pokrenulo, kad su se onda formirale na temelju nastanka jezika i institucije i čovječji rod kao takav – Antun Pavešković, književni povjesničar
Ovaj skup bio je namijenjen akademskim stručnjacima te pružio jedinstvenu priliku za razmjenu ideja i istraživačkih nalaza jer je isti, osim što se na njemu diskutiralo o temeljnim pitanjima književne povijesti i teorije, pružio priliku za interaktivnu suradnju među sudionicima.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA