Marija Jurić Zagorka, jedna je od najvažnijih hrvatskih spisateljica, rođena je 2. ožujka 1873. godine u Negovecu kraj Vrbovca. Njezin iznimno plodan život i rad ostavili su dubok trag u hrvatskoj književnosti i novinarstvu, a njezino naslijeđe i danas inspirira mnoge.
Zagorka je rasla u patrijarhalnom okruženju koje nije promicalo obrazovanje za djevojčice. Unatoč tome, pokazala je izuzetan talent za učenjem i strast prema pisanju. Nakon osnovne škole u Varaždinu, s 16 godina odlučila je prekinuti konvencionalne norme i upisati se u Srednju školu za djevojke, što je bilo rijetko u to vrijeme. Roditelji joj nisu omogućili daljnje školovanje iako je sâm barun Rauch predlagao da se školuje u Švicarskoj o njegovom trošku.
Zagorka u kasnijem životu nije često govorila o svom djetinjstvu i obitelji, obično je samo spominjala seljake i sluge s imanja na kojem je odrasla.
Za vrijeme školovanja u samostanu u Zagrebu, Zagorka osniva svoje prve novine, Samostanske novine koje je sama uređivala, pisala i „distribuirala“ – imala je, naime, samo jedan uvezani primjerak koji je onda posuđivala ostalim učenicama na čitanje.
Marija Jurić Zagorka svoju je karijeru započela kao novinarka, što je bilo izuzetno neobično za ženu tog vremena. Uspjela je raditi za nekoliko uglednih novina, uključujući “Obzor” i “Narodne novine”. Njezino novinarsko izvještavanje bilo je fokusirano na društvene i kulturne teme, a brzo je stekla reputaciju oštrog pera i hrabrog stava.
Iako je počela kao novinarka, Zagorkina prava strast bila je književnost. Napisala je više od 30 romana, a njezina djela često su bila inspirirana poviješću Hrvatske. “Grička vještica” je jedno od njezinih najpoznatijih djela, a radnja romana smještena je u 16. stoljeće te prati sudbinu glavne junakinje u doba krvavih sukoba između Habsburga i Turaka.
Marija Jurić Zagorka bila je ne samo spisateljica i novinarka, već i borac za prava žena. Kroz svoje radove i javne istupe, zalagala se za obrazovanje žena, njihovo sudjelovanje u javnom životu i jednakost spolova. Zagorkina predanost ovim pitanjima bila je ispred svog vremena.
Nakon Prvog svjetskog rata, Zagorka se uključila u politiku. Bila je prva žena koja je sjedila u Hrvatskom saboru. Njezin politički angažman bio je usmjeren prema društvenim reformama i pravima žena, a njezina hrabrost i odlučnost ostavile su dubok dojam na političkom području.
U noći od 29. na 30. studenog Marija Jurić Zagorka preminula je u svom stanu na Dolcu 8. Nekoliko posljednjih godina života s njom su u stanu živjeli Nino Smolčić i Leo Car. Nino Smolčić postao je skrbnik, a potom i nasljednik njezine imovine.
Zagorka je pokopana na Mirogoju 4. prosinca, a Zagreb i njezini vjerni čitatelji priredili su joj dirljiv oproštaj – tisuće ljudi, cvijeće i suze otpratili su je na posljednje počivalište u mirogojskim arkadama.
Danas se mnogi od njezinih romana proučavaju u školama, a njezino ime nosi mnogo ustanova, knjižnica i nagrada. Ostavila je neizbrisiv trag u povijesti Hrvatske kroz svoje pisanje, novinarstvo, politički angažman i borbu za prava žena. Njezin život bio je ispunjen hrabrošću, strašću i predanošću, ostavljajući nas s naslijeđem koje nadmašuje njezino vrijeme. Zagorka je i danas izvor inspiracije za sve one koji se bore za pravdu, obrazovanje i jednakost.
OVAJ ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.