Autori: Sanjin Španović, Ivana Šimac 12/5/2013 14:00
Smanjenje cijena javnog prijevoza i uvođenje većih kazni zajedno s povećanjem broja kontrolora donijelo je ne samo povećanje prihoda ZET-u, već i porast prodaje karata u nekim segmentima i za 250 posto!
– Ne bih rekao da je to produkt rada samo Zagrebačkog električnog tramvaja, zapravo se radi o tome da je cijela politika Zagrebačkog Holdinga išla u smjeru sanacije postojećih dugova. Ako se ne varam postojeća uprava je nedavno i u vašem programu Jabuka televizije objavila brojke i pokazatelje kojima je vrlo zadovoljna i s kojima se ponosi, a to je i zadovoljavajuće stanje na našim računima. Došli smo do situacije kada nemamo velikih dugovanja, odnosno o dugovanjima kao takvima ne možemo uopće više govoriti, posebno ne onima koje su se dugo vezale uz pojam ZET-a. Napravili smo puno, ali to je još uvijek nedovoljno za naša daljnja očekivanja i planove – ističe Tomislav Jurić iz sektora za odnose s javnošću.
Portal Zagrebancija.com dobila je u posjed detaljnu analizu broja prodanih karata u listopadu ove godine otkad su snižene cijene u odnosu na mjesec lipanj ove godine. Grubim izračunom, ZET je smanjenjem cijena karata i većim brojem ulovljenih švercera ubilježio rast prihoda za najmanje pet milijuna kuna mjesečno. Tako je prodaja jednokratnih karata u vozilima ZET-a u odnosu na lipanj ove godine u listopadu porasla za čak 250 posto! Točnije, u lipnju je prodano 39 tisuća jednokratnih karata po staroj cijeni od 15 kuna, da bi u listopadu nakon smanjenja na 10 kuna prodaja narasla na čak 92 000 karata.
Time je ZET samo na toj stavci uprihodio skoro milijun kuna, točnije 920 000 kuna, za oko 400 000 kuna. Za 20 posto zabilježen je rast prodaje pojedinačnih karata van vozila. Umjesto 311 tisuća prodanih u lipnju po cijeni od 12 kuna, što je donijelo prihod 3,7 milijuna kuna, u listopadu je prodano 390 000 karata za 10 kuna, dakle prihoda od oko 3,9 milijuna kuna.
U ZET-u nisu smanjivali cijenu vrijednosnih, elektroničkih karata. Njihova cijena jest i dalje 10 kuna, ali je valjanost produžena na devedeset minuta. To je očito bio dovoljni mamac građanima, uz dakako veće iznose kazni za švercanje, da više koriste tu uslugu, točnije za 80 posto. Umjesto 314 000 prodanih jednokratnih vožnji u lipnju, u listopadu je prodano 578 000, čime je povećan prihod ZET-u za skoro dva milijuna kuna.
Što se tiče kazni, udvostručen je broj podnesenih prijava protiv putnika bez valjane karte. U lipnju je registrirano oko 2 500 putnika koji su tada mogli platiti najmanju kaznu od 215 kuna na licu mjesta. Po novoj odluci se kazne kreću od 500 do 800 kuna i plaćaju se na licu mjesta. U listopadu je to na vlastitoj koži osjetilo 5000 građana, koji su u najgorem slučaju za ZET uprihodili 2,5 milijuna kuna, a u najboljem 4 milijuna kuna. U grubo gledano, ZET je, po svojoj procjeni smanjio broj putnika bez karte za 60 posto, na 40 posto.
– Šverc je fenomen koji će uvijek postojati, teško je zamisliti da će ikada biti u potpunosti istrebljen, ali svakako se treba raditi na tome da to stanje svijesti bude promijenjeno. Povećali smo broj prodanih karata za 20 posto, što je veliki uspjeh, ali naravno on bi trebao biti još veći. Isto tako važno je istaknuti kako radimo na korekcijama u tarifnom sustavu unutar kojega razmatramo nekoliko modela kojima bi se putovanje ZET-om naplaćivalo još pravednije. Još je prerano isticati za koji ćemo se sustav odlučiti, ali u obzir dolazi naplata ili prema prijeđenome putu ili prema vremenu putovanja – otkriva Jurić.
